• #SIAFinalists2018: Čičoko – HranaLijek

    Svaki deseti stanovnik Bosne i Hercegovine je dijabetičar, nažalost u tu negativnu statistiku su uvršteni i mlađi i stariji uzrasti. Upravo tu se Čičoko javlja kao jedan vid rješenja koji svojim visokim nutritivnim vrijednostima i sastojcima kao što su inulin direktno utiče na snižavanje šećera u krvi. Pored toga, proizvodi od čičoke kao što su sokovi, džemovi i sl. veoma efikasno pomažu kod problema pretilosti. 

    Kome su namijenjeni čičoko proizvodi?

    Čičoko proizvodi prvenstveno su namijenjeni dijabetičarima i osobama koje pate od pretilosti. Međutim, upravo zbog svojih visokih nutritivnih vrijednosti proizvodi od čičoke su preporučljivi svim kategorijama potrošača.

    Kakve promjene želiš postići u svojoj zajednici?

    Društveni uticaj ovog startup-a se prvenstveno ogleda u brizi za dijabetičare i raznovrsnu ponudu po prihvatljivim cijenama kao jedan vid rješenja problema dijabetesa. Pored toga, u cilju očuvanja okoline, sve sirovine koje prodju kroz proces proizvodnje se iskoriste 100% te se ne stvara problem nagomilavanja otpada.

    Čičoko u budućnosti?

    Nakon što uspijem realizovati svoju ideju planiram postepeno širiti svoje kapacitete, povećavati proizvodnju kako bih jednog dana mogao izvoziti svoje proizvode. S obzirom da se radi o društveno odgovornom startup-u, želim i ostvariti saradnju sa nevladinim sektorom kako bih realizovao projekte koji će raditi na poboljšavanju života dijabetičara i svih ljudi koji žele da zdravo žive. Čičoko predstavlja sasvim novi stil života koji će znatno doprinijeti u rješavanju raznih zdravstvenih problema.

    Više o projektu Čičoko možete saznati ovdje. Program Social Impact Award (Nagrada za društvene promjene) u BiH sprovodi Propulsion. 

  • #SIAFinalists2018: Boots & Bicycles – Kako spojiti biciklizam i turizam?

    Ideja za Boots and Bicycles je nastala kao produkt višegodišnje ljubavi prema našim prirodnim ljepotama, te kulturi i historiji malih autohtonih seoskih zajednica koje se nalaze negdje daleko od grada i direktno svjedoče o životu u prošlosti na našim prostorima.

    Šta je cilj vašeg projekta i kako će funkcionisati vaše usluge?

    Naš cilj je da pomognemo tim malim zajednicama da konstantno rastućem broju turista u BiH ponude svoje lokalne proizvode, hranu i tradiciju jer  poučeni iskustvom u radu sa stranim turistima  znamo da oni upravo to  smatraju blagom i za takvim iskustvima u kojim se upoznaju sa najoriginalnijim atrakcijama najviše tragaju.

    Kakav uticaj vaša ideja ima na zajednicu?

    Ljudi u pomenutim malim seoskim zajednicama udaljenim od gradskih naselja jako teško žive, najčešće se bave  stočarstvom, malom poljoprivrednom proizvodnjom i izradom rukotvorina. Zbog fizičke  izoliranosti i nedostatka prodajnih vještina ne iskorištavaju ogroman potencijal koji se krije u turističkoj industriji. Mi vjerujemo da im pomoć  u stvaranju turističke ponude od onoga što oni već imaju može pomoći u povećanju zaposlenosti i omogućiti im kvalitetniji život.

    Kakve rezultate očekujete u budućnosti, onda kada vaša ideja postane pravi biznis?

    U budućnosti očekujemo da ćemo razvojem nove turističke ponude od zaboravljenih autohtonih bosanskih sela napraviti poželjne turističke atrakcije. Promocijom našeg prirodnog, kulturološkog i historijskog bogatstva očekujemo da ćemo privući nove turiste koji našu zemlju najčešće zaobilaze iz razloga što uopšte nemaju predstavu o tome šta im ona zapravo nudi.

    Lorenovo predstavljanje možete pogledati na našoj stranici, gdje se u sklopu programa Social Impact Award takmiči za nagradu online zajednice, koji u Bosni i Hercegovini sporovodi Propulsion.

  • #SIAFinalists2018: FORMA – jedinstveni brend koji spaja tradicionalni zanat i moderni dizajn

    Tradicionalni zanati, čuvari naše kulturne baštine, u vremenu komercijalizacije, masovne proizvodnje i jeftinog uvoza, teško opstaju. Od nekadašnjih obiteljskih tradicija, njegovanih stotinama godina, danas su ostala samo sjećanja. Ovaj se problem odražava na stope nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, koja je prva je u svijetu po nezaposlenosti mladih.

    “Opća letargičnost društva, a posebice mladih u Bosni i Hercegovini, motivira me da napravim promjenu.”

    Šta je Forma i kako će funkcionisati?

    Forma je jedinstveni brend koji spaja tradicionalne zanate i moderan dizajn. Stvarajući platformu kroz koju se zanatlije povezuju s mladim dizajnerima i umjetnicima, Forma kreira nova radna mjesta i poslovne prilike za prvo radno iskustvo. Kreiranje radnih mjesta za zanatlije, mlade dizajnere i umjetnike te popularizacija tradicionalnih zanata misije su Forme.

    Koja je društveni uticaj, social impact komponenta tvoje ideje?

    Najveća prepreka pronalasku posla nedostatak je radnog iskustva. Mladi dizajneri i umjetnici kroz Formu će imati priliku da prođu kroz cjelokupan proces kreiranja proizvoda – od skice do police. Iskustvo i znanje koje će usvojiti kroz mentorstvo te pomoć pri kreiranju vlastitog portfolija donose samopouzdanje i prednosti na tržištu rada. Forma će kroz ulaganje u mlade doprinijeti promociji i popularizaciji tradicionalnih zanata te kreirati poslovne prilike kako za mlade tako i za zanatlije.

    Kakve rezultate očekuješ u budućnosti – kada tvoja ideja postane pravi biznis?

    Formu vidim kao brend koji je na tržištu prepoznatljiv po kvaliteti izrade, kreativnosti i dizajnu svojih ručno rađenih proizvoda. Vjerujem da će napraviti pozitivnu promjenu jer je to, prije svega, i sam razlog Forminog postojanja.  Forma je više od biznisa. Forma je platforma. Forma je prilika. Forma je misija.

    Mirnino se takmiči za nagradu online zajednice programa Social Impact Award, koji u Bosni i Hercegovini sporovodi Propulsion.

     

  • Recept za smišljanje milionskih ideja!

    Kako bi ti samo dobro bilo u životu kad bi ti na pamet pala neka milionska biznis ideja, nešto što još niko prije tebe nije smislio!

    Priča se zadnjih par godina dosta o Mark Zuckerbergu, osnivaču Facebooka; znaš kako je taj isti Zuckerberg ponudio 3 milijarde dolara osnivaču Snapchata, pa ovaj odbio, ali to je neka druga priča; pa kako su tek popularni Instagram, Twitter, Pinterest… Kako se samo posrećilo osnivačima svih tih kompanija. Ali kako baš njima da padnu na pamet te ideje, a ne tebi ili meni? Čista nepravda! 🙂

    Nego, ja sam svoju milionsku ideju smislio i već uveliko radim na njoj (možda znaš za tourvia.me). Sjeo sam, razmišljao o idejama, i pala mi je dobra ideja na pamet. Sasvim slučajno. Tek sam kasnije ukapirao koliko sam sreće imao što je ta ideja stvarno dobra, objektivno dobra, zadovoljava neke kriterijume dobre ideje (pročitaćeš u nastavku teksta koji su to kriterijumi). Ipak moram priznati da sam tu stvarno imao više sreće nego pameti. Ne sreće da sam smislio dobru ideju, nego da mi je proces smišljanja te ideje, sasvim slučajno, bio dobar, a iz dobrog procesa je izašla i dobra ideja. Tada nisam znao da postoji “recept” za smišljanje milionskih startup ideja, a postoji! 😉

    tumblr_n2j3k7snSG1s2skm4o1_500

    Vitamin, bombon i morfijum

    Ne, ovo nisu sastojci iz recepta, startup ideja ti neće pasti na pamet ako uzmeš po dozu od svega. Možda ovaj morfijum nešto… Najvjerovatnije neće.

    Za smišljanje dobre startup ideje prvo moraš da znaš kako dobra ideja izgleda. Možda je još i važnije da znaš kako izgleda loša biznis ideja.

    Vitamin, slatkiš i lijek protiv bolova su simbolični nazivi za tri različita tipa biznis ideja.

    Vitamin startup ideje

    Čemu služe i kome trebaju vitamini? Pa, svakom koriste i dobri su za puno stvari. Teško da se neko uzimanjem šumećih tableta C vitamina izliječio od neke konkretne bolesti, ali možda je nekom opšte stanje organizma bilo neznatno popravljeno.
    E, vidiš, postoje baš takve i biznis ideje i to su najgore biznis ideje.

    • Kome taj biznis prodaje proizvod ili uslugu? – Pa, svi mogu da koriste naš proizvod, reći će vlasnik.
    • Šta taj proizvod ili usluga pomažu korisniku? – Pa, korisnik može jako puno različitih stvari da radi sa našim proizvodom.
    • Mi smo sve za svakoga.

    Koliko kompanija znaš koje rade sve za svakoga? Nijednu! To čak nisu ni Google ni Facebook. Razlog je prost – takve kompanije ne mogu da uspiju. Koliko god novca ili ljudi te kompanije imale, ne mogu se dovoljno dobro fokusirati na 10 stvari istovremeno.

    Nije strašno početi sa ovakvom idejom. Ono što je zanimljivo je da skoro svaki startup u početku ima vitamin startup ideju. I mi smo u našem startupu tako razmišljali u početku dok nismo počeli da razgovaramo sa mentorima. Mentori su nam pomogli da shvatimo da idemo preširoko sa idejom, da je realnost to da nam od 10 stvari koje smo planirali da realizujemo u jednoj godini za realizaciju jedne, u stvari, treba 5-7 godina. I te kako su bili u pravu, to smo se uvjerili čim smo malo dublje zakoračili u svijet startupa i vidjeli i dobre i loše primjere. I to je tako svuda u svijetu.

    Da ti bude jasnije šta je to tačno vitamin startup ideja, evo primjera:

    Tourvia.me je prodavnica turističkih aranžmana. Ono o čemu smo mi u startu razmišljali je: zašto, kad već prodajemo višednevne turističke aranžmane, ne prodajemo i krstarenja, to nam je “mali posao” da uključimo; zašto da ne ubacimo i one ture po gradovima od po 2-3 sata, šta nas košta; zašto, kad nam je usput i povezano, da ne prodajemo hotelski smještaj i avio karte; zašto da ne napravimo svoju bazu sa fotografijama, videom i opisima svih turističkih destinacija na svijetu, to bi bilo super kad bismo imali… pa da lijepo znaš malo o istoriji neke lokacije, o radnom vremenu nekog muzeja i slično… i u svemu tome da se guramo na globalnom tržištu, za godinu i po da budemo najveći!

    Vitamin startup ideje nemaju šansu za uspjeh!

    Ono što je realnost u svemu tome, ako budemo umjeli to da realizujemo, je da u narednih 5-7 godina možemo postati globalno prepoznati i uspješni u samo jednom segmentu od svega toga. Mi smo izabrali da guramo ono u čemu imamo inovaciju i u čemu imamo potencijal da budemo najbolji u svijetu.

    Valja još jednom ponoviti – vitamin startup ideje nemaju šansu za uspjeh.Ako imaš takvu ideju, razgovaraj sa što većim brojem mentora, to će ti pomoći da se fokusiraš oko jedne precizno definisane ciljne grupe i na rješavanje jednog konkretnog problema.

    Slatkiši startup ideje

    Već znam gomilu ljudi koji se neće složiti sa ovom konstatacijom – bez slatkiša se može živjeti. 🙂 Ali je ljepše sa njima. 😉
    E pa tako i slatkiši startup ideje – ne bave se te kompanije nekim super važnim ili neophodnim stvarima, ali ako im je “slatkiš” dovoljno dobar i sviđa se dovoljno velikom broju ljudi, onda mogu biti veoma uspješne. Moglo se i bez igrice Angry Birds, ali smo je ipak svi igrali, a kompanija koja je tvorac te igrice sada vrijedi nekoliko milijardi eura.

    Ono što je značajno za slatkiš startup ideje je da su u velikoj mjeri kockanje. Šansa za uspjeh postoji, za razliku od vitamin startup ideja, ali je šansa opet mala. Vjerovatno i znaš priču da je kompanija koja je napravila Angry Birds napravila pedesetak neuspješnih igrica i zamalo se ugasila prije tog velikog hita.

     

    Ja uvijek biram da se kladim na treći tip startup ideja. To je ubjedljivo najsigurnija opklada.

    Lijek protiv bolova – startup ideje

    E sad obrati pažnju, u opisu ovog tipa ideja leži i čuvena formula, to jest, recept za smišljanje dobrih biznis ideja.

    Od prve riječi ovog teksta me svrbe prsti da napišem sljedeće: dobre startup ideje se ne smišljaju, traži se problem koji ima veliki broj ljudi, a taj im je problem dovoljno važan da su spremni da plate da im ga neko riješi, pa se onda smišlja rješenje tog problema.

    Ideje koje ljudima “padnu s neba” gotovo nikad nisu dobre. Tragično je što veliki broj ljudi, u stvari, baš to čeka da im se desi u životu ili misli da je neko uspješan zato što mu se dobra ideja “javila”, no i to je neka druga priča.

    Biznis je kad za novac nekom vršiš uslugu, nudiš servis ili prodaješ proizvod. Ljudi kupuju ono što im treba, ili ono što misle da im treba, da budem precizniji. 🙂

    Biznis imaš kad nekom rešavaš problem. Startup imaš kad imaš ideju kako da neki problem riješiš jako velikom broju ljudi ili biznisa.

    Ne smišljaj ideju, traži problem!
    Biznis ideju imaš kad uočiš problem vrijedan rješavanja i smisliš kako da ga riješiš.

    Ovaj tip startup ideja se zove “painkiller”, ili “lijek protiv bolova”, jer je poenta da se identifikuje jedan konkretan problem i da se riješi. Ovakvi startupi najlakše uspijevaju jer će ljudi najprije dati novac na nešto što ih boli (ne treba shvatiti bukvalno). To ima veći prioritet od, naprimjer, igranja igrica.

    Startuperi uvijek, kad dobiju ideju i počnu više o njoj da razmišljaju, počnu da se šire. U redu je razmišljati široko i tražiti najbolje ideje, ili čak primjećivati nove probleme koji su nekom možda i važniji. Samo je važno da se, kad se krene u realizaciju, ostane fokusiran na rešavanje jednog problema jednoj ciljnoj grupi korisnika. U tome vam mentori neizmjerno puno mogu pomoći…

    Savjeti za primjećivanje problema

    Malo ružno zvuči, zašto bi neko trenirao da primjećuje probleme, da vidi ono što ne valja? U stvari je to jako korisno. Problemi su tu i muče nas, bili ih mi svjesni ili ne, a kad smo svjesni – možda nešto i preduzmemo da ih riješimo.

    Jako dobra vijest za tebe je da je vrlo lako moguće istrenirati svoj mozak da primjećuje biznis prilike. Što se klasičnih biznisa tiče, tu je još i lakše vidjeti prilike.

    Evo primjera kako se to radi:

    • Ako ti se dešava da svakog jutra na poslu razmišljaš šta ćeš za doručak, hoćeš li poći do prodavnice ili do brze hrane, restoran ti je skup i dosta vremena ti uzme da pođeš, a ove prve dvije opcije ne nude kvalitetnu hranu, razmisli da li još neko ima iste dileme. Ja vjerujem da ima, a to se lako provjeri u razgovoru sa ljudima. Eto ga problem! E sad, zamisli da ti svakog jutra u kancelariju stigne kvalitetan doručak po povoljnoj cijeni, da to neko sprema i dostavlja. Eto ga rješenje problema i eto ti je biznis ideja. Proizvodi kući obroke i dostavljaj ljudima na poslu.
    • Kupuješ poklon drugu za rođendan, a pojma nemaš šta da kupiš. Ponuda po prodavnicama, knjižarama, gift shopovima (ako ih imamo) ti se ne sviđa. Eto ga problem! Ako se ispostavi da još dosta ljudi istu muku muči, zašto ne potražiti po internetu neke super zanimljive poklone, baviti se uvozom i prodajom. Eto ga rješenje i eto ga biznis.
    • Hoćeš sedam dana na more, a nema ko da ti čuva čuva psa? Problem! Možda ima takvih još, možda ti za novac možeš drugima da čuvaš kućne ljubimce kad im to treba – rješenje i potencijalni biznis.

    Ideja ne može da fali. Počni da razmišljaš na ovaj način pa će ti veći problem biti da odlučiš koju ćeš da realizuješ. 🙂 Ako te zanima lokalni mali biznis, možeš da kopiraš koliko hoćeš, i druge biznise odavde i biznise koji rade “po nekim zapadima”. Često je malo truda sve što je potrebno da se u lokalnom biznisu bude bolji od konkurencije.

    Primjećuj svoje probleme i primjećuj probleme koje imaju ljudi oko tebe.

    U startupu važi apsolutno isti pristup. Tražiš problem i provjeravaš koliko ljudi ga ima i koliko im je taj problem važan. Razlika je što sada treba gledati šire u smislu da niko u svijetu, ili na nekom manjem, ali opet dovoljno velikom tržištu, nije riješio taj problem dovoljno kvalitetno ili dovoljno jeftino.

    Čime se baviš? Šta voliš? Koje hobije imaš? Do čega ti je stalo?
    U odgovorima na ova pitanja vjerovatno leži pravac u kom ćeš najlakše naći svoju priliku.

    Ako na poslu svakog dana po dva sata radiš isti dosadni posao, i znaš da ga i drugi u svijetu rade na isti način, možda je to prilika za startup. Možda se može osmisliti način da se to automatizuje. Tvoje poznavanje posla plus nađeš nekog ko se razumije u tehnologiju, i sve je moguće. To je način na koji treba da razmišljaš, vježbaj pa ćeš vidjeti da je lako. 🙂

    Evo kako sam i ja, sasvim slučajno, koristio ovaj proces pri smišljanju ideje za tourvia.me (nije ni meni ni nekom od kolega palo na pamet – ‘ajde da napravimo prodavnicu turističkih aranžmana). Razmišljao sam o putovanju i shvatio da svaka turistička agencija prikazuje informacije o aranžmanima na katastrofalan način – gomila dosadnog teksta u kom se pominje 30-50 turističkih atrakcija o kojima pojma nemam, tako da uvijek moram dodatno da guglam. Treba ti 15 dana da odabereš putovanje od sedam dana. Eto ga problem. Onda sam sa timom razmišljao o načinu da taj problem riješimo. Ono što ideju čini dobrom je to što to nije samo moj problem, nego problem jako velikog broja ljudi, i što postoji vrlo jasan i jednostavan biznis model koji provjereno radi. Sad je sve stvar realizacije, a to je neuporedivo teže nego smisliti dobru ideju.

    Naravno, imati milionsku ideju je samo vrh ledenog brijega. Uspjeh je još uvijek miljama daleko. Moram, na žalost, razbiti čestu predrasudu koju ljudi imaju. Većina misli – “smisliću ideju, prodaću je i zaraditi milione”. Ideju ti niko neće kupiti, kupiće tvoju kompaniju kad ideju sprovedeš u djelo. Uvijek je opcija, naravno, da biznis ne prodaš nego da zarađuješ od tog biznisa.

    Izvor: Digitalizuj.me

  • Pobjednici za 2016. godinu

    Od ukupno sedam timova koji su ušli u proces inkubacije, tri su pobjednička: dvije nagrade dodijeljene su od strane stručnog žirija – oni su birali ideje po kriterijima uticaja na društvo, inovativnost, izvodljivost, tim, te prezentacija na finalnom događaju. Treća nagrada dodijeljena je od strane glasanja online zajednice putem web platforme.

    img_6472

    Nagrade žirija osvojile su Slobodna zona i Omladinski hostel Abrašević.

    Slobodna zona je centar za mlade u Sarajevu, koji će u svom sklopu imati i salu za edukacije, za ples, jogu i fitnes, muzičku sobu/radio, social cafe i community garden. Okupljati će na jednom mjestu mlade, kreativne osobe koje žele da uče. Svi sadržaji će biti besplatni. Centar će se finansirati od izajmljivanja sala za treću stranu i od prvog social cafea u Sarajevu, preko kojeg će se pokretati inicijative da se reguliše prekomijerno bacanje hrane iz marketa i restorana.

    img_6431

    Ideja za Omladinski hostel Abrašević nastala je iz potrebe studenata za jeftinijim smještajem, kvalitetnom uslugom i zdravom prehranom. Omladinski hostel baviće se promicanjem kulture i saradnje između studenata i omogućavati njihovo zapošljavanje. Kao dio Omladinskog kulturnog centra Abrašević hostel će studentima i gostima omogućiti da uživaju ili budu dijelom kulturnih događanja u Mostaru. Hrana za hostel će se obezbjeđivati od lokalnih proizvođača organske hrane, što doprinosi njihovoj promociji i zdravom životu studenata.

    img_6414

    Pobjednik online glasanja je BCBicycles, koji predstavlja startup biznis čija je osnovna djelatnost razvoj i proizvodnja pametnih električnih bicikala, koja kao prevozno sredstvo čuvaju okoliš i štede vrijeme i energiju. Pored toga BCBicycles tim bavi se unapređenjem novih tehnologija za primjenu u gradskom biciklizmu sa ciljem da se biciklistima olakšaju svakodnevna putovanja od kuće do posla i nazad, kao i pružanjem usluga iz oblasti biciklizma i tehnologija primjenjivih u urbanom biciklizmu B2B i B2C klijentima.

    img_6436

  • Ljetno zagrijavanje

    Prošlo je skoro dva mjeseca otkako je žiri Nagrade za društvene promjene (SIA) odabrao sedam finalista koji se nadmeću za tri glavne nagrade od po 2.000 EUR inicijalnog kapitala za pokretanje biznisa i put u Beč na SIA Europe Summit 2016.

    Tokom intenzivne inkubacije proteklih nekoliko sedmica naši finalisti imali su priliku da od eminentnih stručnjaka i eksperticaa saznaju više o biznis planu (Sparkasse Bank), pravnoj regulativi (Petošević), neprofitnom marketingu (AmCham BIH), poslovnim i marketing planovima (Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu), te društvenim mrežama i online kampanji (Fondacija Dokukino).

    SIA-inkubacija

    Sigurni smo da su svi timovi spremni za septembarsko finale ovogodišnjeg procesa, kada će se održati javno online glasanje i proglašenje pobjednika na osnovu konačnih glasova članova žirija, a u međuvremenu iskoristićemo priliku da vam ukratko predstavimo ideju budućih društvenih biznisa:

    BCBicycles
    Sarajevo

    BCBicycles je startup biznis čija je osnovna djelatnost razvoj i proizvodnja pametnih električnih bicikala, koja kao prevozno sredstvo čuvaju okoliš i štede vrijeme i energiju. Pored toga BCBicycles tim bavi se unapređenjem novih tehnologija za primjenu u gradskom biciklizmu sa ciljem da se biciklistima olakšaju svakodnevna putovanja od kuće do posla i nazad, kao i pružanjem usluga iz oblasti biciklizma i tehnologija primjenjivih u urbanom biciklizmu B2B i B2C klijentima.

    Omladinski hostel Abrašević
    Mostar

    Ideja za ovaj biznis je nastala iz potrebe studenata za jeftinijim smještajem, kvalitetnom uslugom i zdravom prehranom. Omladinski hostel baviće se promicanjem kulture i saradnje između studenata i omogućavati njihovo zapošljavanje. Kao dio Omladinskog kulturnog centra Abrašević hostel će studentima i gostima omogućiti da uživaju ili budu dijelom kulturnih događanja u Mostaru. Hrana za hostel će se obezbjeđivati od lokalnih proizvođača organske hrane, što doprinosi njihovoj promociji i zdravom životu studenata.

    Parking Solutions
    Sarajevo

    Ideja za Parking Solutions je da služi kao dodatak i dopuna postojećem sistemu parkinga u Bosni i Hercegovini i doprinosi drastičnom smanjenju nepravilno parkiranih vozila u gradu. Osnovni elementi ovog unaprijeđenja predstavljaju tzv. vidljivi, login-logout sistem, te svi popratni dodaci. U login-logout sistem spada rješen sistem ulaza, izlaza i plaćanja parkinga kroz aplikaciju na smartphonu, koja će sadržati jedinstveni QR kod. Popratna oprema bi obuhvatala sistem rezervacije parkinga, biranja mjesta, te navigiranja do najbližeg parkinga sa slobodnim mjestom.

    SIA BIH kolaž

    Prirodni sapun
    Sarajevo

    Upotreba komercijalnih sredstava za higijenu, koji se prije svega baziraju na vještačkim hemijskim aktivnim agensima, u velikoj mjeri doprinosi zagađenju životne sredine i ima negativan ili nepoznat uticaj na zdravlje korisnika. Prirodni sapun je biznis proizvodnje sapuna koji će sadržavati 100% prirodne sastojke. Proizvod je ekološki prihvatljiv, i upotrebom ovog sapuna čuva se okolina i na odgovarajući način brine o higijeni, bez ugrožavanja zdravlja i/ili životne sredine.

    Recikliranje proizvodnog otpada
    Busovača

    Jedan od najozbiljnijih ekoloških problema u Bosni i Hercegovini je neadekvatno odlaganje proizvodnog otpada, kojim se zagađuju rijeke, potoci i zelene površine. Pokretanjem biznisa za prikupljanje proizvodnog otpada od industrijskih postrojenja, dalju preradu, reciklažu i proizvodnju peleta za grijanje, kojim bi se snabdijevali kako stambeni objekti, tako i škole, bolnice i druge javne ustanove, ovaj problem bi mogao značajno da se smanji.

    Iznajmi haljinu/Rent a dress 
    Sarajevo

    Ekipa Iznajmi haljinu došla je na ideju da omogući ženama i djevojkama da na jednom mjestu mogu da dobiju svečanu haljinu i prateće dodatke po pristupačnoj cijeni. Ovaj koncept poslovanja omogućava da korisnica usluge može odabrati i probati haljinu, ukoliko odgovara – iznajmiti je za posebnu priliku i, poslije upotrebe, vratiti. Na taj način štedi se novac i vrijeme, a istu odjevnu kombinaciju različite osobe mogu iznajmljivati nebrojeno puta. Biznis iznajmljivanja toalete za svečane prilike takođe doprinosi razvoju ženskog preduzetništva i pomaže žene iz osetljivih društvenih grupa pružanjem besplatne usluge.

    Slobodna zona
    Sarajevo

    Zona je centar za mlade u Sarajevu, koji će u svom sklopu imati i salu za edukacije, za ples, jogu i fitnes, muzičku sobu/radio, social cafe i community garden. Okupljati će na jednom mjestu mlade, kreativne osobe koje žele da uče. Svi sadržaji će biti besplatni. Centar će se finansirati od izajmljivanja sala za treću stranu i od prvog social cafea u Sarajevu, preko kojeg će se pokretati inicijative da se reguliše prekomijerno bacanje hrane iz marketa i restorana.

    Učesnicima želimo puno sreće u završnici i neka najbolji i najbolje pobijede!

    Goran Zarić
    Regionalni koordinator Nagrade za društvene promjene (SIA)

  • Biznis sa srcem

    Izuzetno nam je zadovoljstvo da ove godine po prvi put predstavimo finaliste takmičenja Nagrade za društvene promjene (SIA) u Bosni i Hercegovini za najbolju ideju za društveni biznis. Od ukupno 24 pristigle prijave izabrano je sedam najperspektivnijih:

    • BCBicycles
    • Omladinski hostel Abrašević
    • Parking Solutions
    • Prirodni sapun
    • Recikliranje proizvodnog otpada
    • Rent a dress
    • Slobodna zona

    Svim finalistima će biti pružena šansa da kroz šestosedmični inkubacijski period i rad sa mentorima razviju svoju ideju i kvalifikuju se za jednu od nagrada u iznosu od 2.000 EUR inicijalnog kapitala i put u Beč na Social Impact Award Conference. Čestitamo!

    finalisti

    Istovremeno, zahvaljujemo se svim učesnicima i učesnicama koji u ovoj tijesnoj konkurenciji nisu uspjeli da se plasiraju u dalje faze takmičenja i želimo im puno uspjeha u daljem radu. Zahvaljujemo vam se svima na povjerenju koje ste nam ukazali i posvećenosti koju ste pokazali tokom posljednjih nekoliko mjeseci od pokretanja Nagrade za društvene promjene (SIA).

    sia sarajevo

    Duboko smo uvjereni da je baš društveni biznis – biznis sa srcem – poslovni model modernog društva, u kome istovremeno dok iskreno voliš ono što radiš i radiš ono što voliš pomažeš svojoj lokalnoj zajednici i mijenjaš društvo na bolje. Zato je i naše srce puno kada ovoliko mladih u Bosni i Hercegovini dijeli sa nama istu viziju i strast kojom smo i pokrenuli Nagradu za društvene promjene (SIA).

    Goran Zarić
    Regionalni koordinator Nagrade za društvene promjene (SIA)