• Novi biznis modeli? Testirajte Lean Canvas!

    Ash Maurya, autor slavne knjige Running Lean Lean Startupu zaključio je da devet od deset startupa završava neuspjehom – i to iz razloga što izrađuju krivi proizvod.

    Upravo je Lean Startup metoda kojom se želi izbjeći kreiranje proizvoda kojega na kraju niko neće koristiti. Ash je naveo i nekoliko razloga koje osnivače navode na krivi put.

    1. Zaljubljeni su u vlastita rješenja i ne žele ih mijenjati. Ash je tu govorio o piramidi koju čine vizija (kao temelj), strategija (kao srednji dio) te proizvod (na vrhu). No, često jurimo i prelazimo direktno na proizvod, prije no što imamo jasnu viziju i ostale dobro postavljene temelje.
    2. Razvoj proizvoda staje na put. Svi žele izraditi dobre proizvode, ali kada ih krenu izrađivati, proces ne bude toliko kvalitetan. Najviše naučimo zapravo tek kad pustimo proizvod na tržište, kada i dobijemo prave povratne informacije, a tad je već kasno.
    3. Korisnici ne znaju što žele. Poznato je da je Henry Ford rekao o razvoju automobila iduću rečenicu: “Da sam pitao ljude što im treba, rekli bi mi da žele brže konje”. Korisnici znaju koji je njihov problem, ali ne i rješenje, iako možda misle suprotno

    Šta je Lean Canvas?

    Većina je upoznata s pojmom Business Model Canvas (BMC). BMC je dijagram koji ima 9 različitih polja, koja, kad su popunjena, na najbolji način opisuju zašto određena kompanija postoji, ko su korisnici, partneri, kako se komunicira s njima, šta su ključni resursi, koji su troškovi, a na koji način se zarađuje. Ash Maurya prilagodio je BMC startupima i nazvao ga The Lean Canvas.

    Lean Canvas sastoji se, jednako kao i Business Model Canvas, od 9 različitih polja, koja bi trebala opisivati cijeli poslovni model startupa. Od kojih se polja sastoji i kako se izrađuje Lean Canvas opisano je u nastavku.

     

     

    Kod izrade Lean Canvasa polazi se od pronalaska korisničkog segmenta i problema koji taj segment ima. A dalje se nastavlja kroz definiranje prijedloga jedinstvene vrijednosti, zatim rješenja, kanala preko kojih će se doći do korisnika, troškova i prihoda, ključne metrike i na kraju do definiranja nepoštene prednosti. Zadnji korak je zasigurno jedan od težih.

    1. Korisnički segment

    Izrada Lean Canvasa počinje definicijom korisničkog segmenta kojemu rješavamo problem. Preporuka je da se za svaki korisnički segment napravi jedan Lean Canvas. Prvo je potrebno podijeliti široki korisnički segment u one manje. Iako startup gradi mainstream proizvod, potrebno je imati specifičnog korisnika u mislima. Možda je najbolji primjer Facebook, iako je danas kompanija sa milijardu korisnika, oni su počeli sa specifičnim korisnikom u mislima: Studenti s Harvarda.

    Korisnik je neko ko plaća za vaš proizvod.

    – Ash Maurya

    2. Problem

    Kad je definiran korisnički segment, napišu se top 3 problema koje ranije definirani korisnici imaju. Odlična je tehnika da se problem definira na način kako bi ga izrekao korisnik za kojeg pretpostavljamo da ima taj problem.

    Uz definiciju problema potrebno je definirati još i sljedeće stvari:

    • Postojeće alternative

    Koje to postojeće alternative našem startupu postoje? Na primjer, koja je alternativa alatu za online kolaboraciju? Zasigurno jedna od postojećih alternativa je email, ne ulazeći ovdje u raspravu o tome koliko je ta alternativa dobra ili nije.

    • Korisničke uloge

    Koje će sve biti uloge korisnika u našem startupu? Na primjer kod blog platforme, kupac bi bio autor, a korisnik čitatelj.

    • Tko su najraniji korisnici (Early Adopters)

    Kod definicije problema i korisničkog segmenta, važnije je da definiramo najranije korisnike s kojima ćemo validirati pretpostavke, a ne one mainstream. Najraniji korisnici pomoći će kod razvoja startupa i biti će spremni odvojiti određeno vrijeme kako bi nam pomogli, budući da naš proizvod predstavlja rješenje za njihov problem.

    3. Prijedlog jedinstvene vrijednosti

    Unique Value Proposition (UVP) ili prijedlog jedinstvene vrijednosti, treba biti jedinstvena, jasna i uvjerljiva poruka koja izražava zašto je naš projekt ili proizvod drugačiji od drugih, što ga čini posebnim i zašto bi kupac bio spreman platiti za njega.

    Prijedlog jedinstvene vrijednosti: Jedinstvena, jasna, uvjerljiva poruka koja izražava zašto ste drugačiji i vrijedni kupovine.

    – Steve Blank, The Four Steps to the Epiphany

    Vrlo je teško dobro definirati prijedlog jedinstvene vrijednosti, upravo iz razloga što u toj jednostavnoj i kratkoj rečenici treba biti izražena cijela bit postojanja startupa. Prijedlog jedinstvene vrijednosti trebao bi biti tako napisan da ga se kasnije može staviti kao headline na landing page. Korisnici koji prvi puta posjećuju stranicu potroše otprilike 8 sekundi na landing pageu, a upravo je prijedlog jedinstvene vrijednosti prva poruka koju ćete iskomunicirati s njima, pa je i njezina uloga da ih zadrži na stranici i potakne na veći angažman. Naravno da nije potrebno da bude odlično napisano već prvi put, jer zasigurno će biti potrebna još koja iteracija u kasnijim koracima.

    Obratite pozornost i na sljedeće savjete:

    • Budite drugačiji, ali isto tako budite sigurni da ta različitost predstavlja vrijednost za korisnika. Naravno da će biti lakše biti drugačiji ukoliko je otkriven problem koji stvarno muči korisnika.
    • Fokusirajte se na najranije korisnike. Imajte na umu da vaš proizvod nije spreman za mainstream korisnike i da je trenutno vaš cilj pronaći i pridobiti najranije korsnike.
    • Fokusirajte se na benefite koje ostvaruje korisnik. Dobar prijedlog jedinstvene vrijednosti fokusira se na benefite koje će korisnik ostvariti nakon što je koristio vaš proizvod.
    • Birajte pažljivo riječi i imajte na umu njihov SEO rang.
    • Odgovorite na pitanja: Šta, ko i zašto? Dakle, šta je proizvod, ko je korisnik i zašto je taj proizvod baš pravo rješenje za korisnika.
    • Proučite ostale dobre prijedloge jedinstvene vrijednosti.
    • Napravite “high-concept” pitch – napravite svoj pitch na primjeru već postojećeg rješenja. Npr. YouTube: “Flickr za video”. Ili tako nešto slično.

    4. Rješenje

    Ako smo dobro odradili prva tri koraka, na dobrom smo putu da uspijemo dobro definirati i rješenje. Ustvari da dobro pretpostavimo što bi bilo dobro rješenje za problem koji naš definirani korisnički segment ima.

    S obzirom da sve što mi trenutno imamo su samo ne validirane hipoteze, nije potrebno uložiti puno vremena u detaljno definiranje rješenja. Ostavite to za kasnije, kad će te biti sigurni da je korisnik za kojeg izrađujete rješenje stvarno ima taj problem.

    Povežite rješenje sa problemom što je kasnije moguće.

    – Ash Maurya

    5. Kanali

    Paralelno s definiranjem rješenja, pristupa se i definiranju kanala kojima će se doći do korisnika. Ti kanali isto tako su samo hipoteze koje je potrebno potvrditi. Postoji puno načina na koje se može doći do korisnika, tako da će neki od njih biti primjenjiviji na početku razvoja startupa, dok će možda neki drugi biti bolji u kasnijim fazama.

    6. i 7. Struktura troškova i  Tokovi prihoda

    Prvo, javlja se pitanje treba li naplaćivati proizvod od prvog dana. Da, ukoliko ćete ga u budućnosti naplaćivati od korisnika. Ovo zvuči čudno još više ukoliko znamo da moramo naplaćivati MVP, za koji mnogi često pogreško smatraju da mora biti jednostavan i napola izrađen proizvod. Točno je da MVP mora biti takav proizvod koji će donijeti dovoljno vrijednosti najranijem korisniku da je on spreman za njega platiti od samog početka. Mada, s druge strane, sigurno će usporiti razvoj startupa jer će biti teže dobiti korisnike, ali ponovno oni koje se odluče dati novac, dokazali su nam već dvije hipoteze, a to je da stvarno imaju problem za koji mi stvaramo rješenje i druga je da su spremni platiti novac za rješenje tog problema. Na kraju možda najbolja opcija bi bila početi sa jednostavnim Free trial modelom cijena.

    Tokovi prihoda

    • validacija profila
    • plaćena verzija
    • lokacijski orijentirano oglašavanje

    Ukoliko se želi pronaći održivi poslovni model, a što je i je cilj svakog startupa, svakako se mora voditi briga o troškovima. U početnoj fazi teže je procijeniti stvarne troškove, ali ponovno dobro ih je pretpostaviti. Recimo, troškove ljudi, hardvera i softvera, a kad se oni oduzmu od prihoda, dobiva se točka pokrića.

    8. Ključna metrika

    Važno je znati što mjeriti i kako interpretirati rezultate mjerenja. Metrika bi trebala sadržavati 3A. Dobar prikaz metrike dao je Dave McClure u svojoj prezentaciji Startup Metrics for Pirates.

    3 A kod metrike: Actionable (povezuje specifičnu radnju koja se ponavlja sa promatranim rezultatima), Accessible (dostupna kroz npr. jednostavne resurse), Auditable (moguće je odrediti šta se nalazi iza brojeva).

    -Eric Ries, StartupLessonsLearned

    9. Nepoštena prednost

    Ovaj dio je najteži za odrediti, zbog toga je i ostavljen za kraj. Možda ne u prvoj iteraciji, ali važno je znati što to naš startup čini različitim. Npr. insajederske informacije, prava procjena eksperata, osobni autoritet u nekom području…

    Prava nepoštena prednost je nešto što ne može biti lako kopirano ili kupljeno.

    – Jason Cohen, A Smart Bear

    Ovo je devet koraka kod izrade Lean Canvasa. Možde zvuči jednostavno na prvu, ali vjerujem da će se zakomplicirati kad krenete u izradu. No, nemojte odustajati. Isplati se biti uporan u razvoju korisnika.

     

     

     

    Referenca: Netokracija.net

  • Sve što trebaš znati o društvenom preduzetništvu

    Gotovo je sigurno da preduzetništvo svi doživljavamo na različite načine. Preduzetništvo se najčešće prepoznaje kao ekonomski fenomen, iako je ono primjenjivo na sve oblasti ljudskog ponašanja i djelovanja.

    Sve do sredine 20. vijeka, uloga preduzetništva bila je poprilično podcijenjena, ali se od tada pa do danas ono sve više prepoznaje kao nezaobilazni segment razvoja savremenog društva. Iako je preduzetništvo egzistiralo u svim epohama ljudske civilizacije, ono nije jednoznačno određeno. U teoriji postoje različita poimanja preduzetništva, koja će biti predstavljena na ovom blogu kroz postove o različitim pitanjima/temama društvenog preduzetništva.

    Za početak ćemo se osvrnuti na jednu od najsveobuhvatnijih definicija preduzetništva, koju je dala Evropska komisija 2003. godine u knjizi „Green paper“:

    Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.

    Ova definicija (kao i druge) ukazuje na multidisciplinarni karakter preduzetništva, zbog čega se tokom izučavanja ovog fenomena neminovno dotičemo pitanja iz oblasti psihologije, filozofije, menadžmenta, etike i dr. koja su od značaja za njegovo razumijevanje.

    Preduzetništvo se povezuje sa preduzećima u svim sektorima privrede, kao i sa samozaposlenim osobama, od faze pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, faza rasta, prenosa ili prestanka, te ponovnog pokretanja poslovanja.

    Preduzetništvo se najčešće poistovjećuje sa pokretanjem sopstvenog posla, iako se ono može primjeniti na sve nivoe preduzetničkog razmišljanja i djelovanja: na nivou pojedinca/ke, na nivou preduzeća/organizacije i na nivou društva/zajednice.

    Ovim kratkim uvodom približavamo se društvenom preduzetništvu, čije razmatranje i počinje od opšteg koncepta preduzetništva. Društveno preduzetništvo je još uvijek nepoznanica za veliki broj ljudi u našoj zemlji, naročito onih koji nisu imali prilike da se susretnu sa ovim fenomenom u svojim ranijim iskustvima. Zato ćemo se u nastavku, kao i budućim postovima, detaljnije baviti osnovnim postulatima ovog pojma, a naročito njegovim praktičnim manifestacijama.

    Šta je socijalno/društveno preduzetništvo?

    Svako preduzetništvo ima za cilj stvaranje novih vrijednosti. Društveno preduzetništvo je specifično po tome što se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, zagađenja prirodne okoline i dr. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gdje je primarni cilj djelovanja ostvarenje i maksimizacija profita, u fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba. Stoga, društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu socijalnog i ekonomskog razvoja.

    Muhammad Yunus, osnivač Grameen banke (Seoske banke) i drugih društvenih preduzeća koja su promijenila živote milionima ljudi širom svijeta i dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2006 godinu, u svojoj knjizi “Za svijet bez siromaštva” (2009) društveno preduzetništvo definiše kao bilo koje nastojanje da se pomogne drugim ljudima. Ta inicijativa može biti ekonomskog i neekonomskog, profitnog i neprofitnog karaktera.

    Bill Drayton, osnivač prve globalne organizacije za društveno preduzetništvo Ashoka, je društveno preduzetništvo definisao kao preduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita.

    S obzirom da ne postoji jedinstvena definicija društvenog preduzetništva, najbliža odrednica ovog pojma jeste ta da se pod društvenim preduzetništvom podrazumijevaju poslovni poduhvati koji imaju za cilj stvaranje neke društvene koristi, odnosno rješavanje nekog konkretnog problema. Najvažnija karakteristika ovih poduhvata, za razliku od klasičnog preduzetništva, jeste stavljanje u prvi plan društvene koristi kao cilja, dok su u drugom su planu ostvarivanje i uvećanje profita, koji je osnovni motiv djelovanja tradicionalnih profitnih preduzeća.

    U Bosni i Hercegovini koncept društvenog preduzetništva je tek u početnoj fazi prepoznavanja. Društveno preduzetništvo je relativno nov fenomen u socijalnim i ekonomskim djelatnostima, koji obuhvata različita područja ljudskog, privrednog i društvenog djelovanja. Za ovaj oblik djelovanja često se koristi termin „socijalno preduzetništvo“, pri čemu se ovaj koncept najčešće poistovjećuje sa aktivnostima vezanim samo za pružanje socijalne pomoći. Važno je imati u vidu da je sektor socijalnih usluga samo jedno od mogućih područja aktivnosti društvenog preduzetništva. Zbog nedovoljne informisanosti i upoznatosti sa konceptom, u našim prilikama je adekvatnije koristiti termin društveno preduzetništvo, kako bi se ukazalo na širi dijapazon aktivnosti i mogućnosti koje ono otvara.

    Isto tako, društveno preduzeće nije isto što i društveno preduzetništvo. Društveno preduzeće je, kao uži pojam, jedan od oblika manifestovanja društvenog preduzetništva, koje je mnogo širi pojam od društvenog preduzeća i može uključivati npr. obezbjeđivanje humanitarne pomoći siromašnim ili bolesnim ljudima i slične aktivnosti.

    RAZLIKE

    Društvena preduzeća su preduzeća za opšte dobro

    Društveno preduzeće je preduzeće koje se osniva da bi se ostvario neki društveni cilj. Ono se razlikuje od tradicionalnih preduzeća (usmjerenih ka maksimizaciji profita) po svojoj svrsi i upotrebi ostvarenog profita. Za razliku od tradicionalnog preduzeća, društveno preduzeće investitorima ne isplaćuje profit u obliku dividendi, već ga reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili javni interes.

    Društvena preduzeća su najčešće usmjerena na zadovoljenje socijalnih i/ili ekonomskih ciljeva svojih članova ili na pružanje usluga socijalno ugroženim grupama ljudi u svojoj zajednici.

    Društvena preduzeća su značajni akteri socijalnog i ekonomskog razvoja na nivou Evropske unije. Prema podacima Evropske komisije, društvena preduzeća čine 10% od ukupnog broja preduzeća na nivou Evropske unije, a prisutna su u skoro svim sektorima: bankarstva, osiguranja, poljoprivrede, raznih komercijalnih usluga, zdravstva i socijalnih usluga itd. Zaposleni u socijalnim preduzećima EU čine oko 6% od ukupnog broja zaposlenih u EU. Zapažena je tendencija stalnog povećanja broja zaposlenih u ovom sektoru.

    Ko su društveni preduzetnici?

    Društveni preduzetnik je polazni i najvažniji subjekt društveno preduzetničkog poduhvata. To je osoba koja prepoznaje društveni problem i koristi preduzetničke principe da organizuje, kreira i vodi poduhvat sa društvenom svrhom. Bill Drayton je društvene preduzetnike okarakterisao na sljedeći način: “Društveni preduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji.”

    Društvene preduzetnike karakteriše: snažna, nova ideja koja može promijeniti sistem, kreativnost, „revolucionarski“ potencijal, preduzetnički kvalitet i moral, a sve u svrhu ostvarenja svoje vizije društva, vizije s kojom je preduzetnik/ca povezan/a sve dok je ne ostvari.

    Društvene preduzetnike pokreće želja da pomognu drugim ljudima i poboljšaju uslove života u svojoj zajednici ili svijetu. To su osobe koje se po svojim moralnim i etičkim karakteristikama izdižu iznad prosjeka, vizionari posvećeni rješavanju društvenih problema. Društveni preduzetnici su osobe koje svoje ideje i energiju koncentrišu na rješavanje problema zanemarenih i socijalno ugroženih grupa u društvu, koji nemaju finansijskih sredstava niti političke moći da sami mijenjaju svoju socio-ekonomsku situaciju.

    Aktivni su u organizacijama civilnog društva, ali isto tako rade u privatnom i javnom sektoru, ostvarujuću značajan uticaj na društvo. Često pokreću društvena preduzeća, u kojima pronalaze prostor za ostvarenje svojih zamisli.

     

     

     

    Izvor: Dimenzijaopus

  • Proglašeni pobjednici Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award)

    Tri studentska tima postala su bosanskohercegovački pobjednici najvećeg evropskog programa podrške razvoju društvenih biznisa. Svi pobjednički timovi dobijaju stručnu mentorsku podršku, putovanje na godišnji međunarodni Samit Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award) i početni kapital za pokretanje posla – po 3000 KM, koje su obezbijedili Sparkasse Bank BiH i Propulsion Fund.

    Zajedničko za sve pobjedničke ideje iz Bosne i Hercegovine, jeste snažna društvena komponenta kojom pokazuju opredijeljenost za mijenjanje društva u kojem žive. Među šest timova finalista, glasovima online zajednice izabran je jedan pobjednički, dok su o preostale dvije pobjedničke ideje odlučili članovi stručnog žirija Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award).

    “Zadovoljstvo nam je biti partner ovog projekta, već drugu godinu zaredom, u kojem mladi ljudi mogu pokazati svoju kreativnost, poduzetnički duh i želju da učine pozitivne promjene u svom okruženju. S druge strane drago mi je da smo pored finansijske podrške imali priliku i kroz tematske radionice od strane naših uposlenika pružiti mladim ljudima znanje i vještine koje će im zasigurno biti od koristi u poslovnom životu. ” izjavila je Anisa Fetahagić-Otanović, voditelj odjela za marketing i komunikacije Sparkasse Bank BiH.

    Pobjedu u glasanju online zajednice odnio je tim iz Zenice koji je predložio ideju pod nazivom „Četiri kutka“ odnosno otvaranje igraonice kojom se želi uticati na problem neadekvatnog razvoja kod djece predškolskog uzrasta u tom gradu. Žiri je u pobjednike uvrstio tim koji je predstavio ideju pod nazivom „Kola Popola“ koja će korisnicima/ama pomoći da lako organizuju carpool vožnje s ljudima sličnih puteva i interesovanja, a sve kako bi se u Sarajevu smanjile gužve na cestama, emisije štetnih gasova i individualni troškovi za gorivo. Druga pobjednička ideja, po izboru žirija, Zorya pokušava uhvatiti ostatak svijeta u nastojanju da unese revolucionaran i inovativan pristup proizvodnji i obradi hrane. Od polja pa sve do tanjira, inovatori pokušavanju da uspostave sistem koji je bolji za ljude, planetu, a ujedno i ostvare prihod. Društveni biznis je najbolji način da se potakne proizvodnja lokalne i organske hrane. Cilj ovog tima je da dopru do udaljenih i ruralnih predjela Bosne i Hercegovine i da postave jake temelje za rast i razvoj u ovoj oblasti.

    “Ovo je druga godina da sam mentor mladim ljudima, i zadovoljstvo mi je bilo razmatrati društveno korisne ideje sa ovako nadarenim mladim osobama, za koje vjerujem da će u skoroj budućnosti izrasti u uspješne poduzetnike, koji doprinose društvu na najbolji mogući način,” izjavio je Adnan Proho, voditelj Odjela poslovnog odnosa sa preduzećima, mentor na projektima ispred Sparkasse Bank BiH.
     
    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) ideja je potekla sa jedne od najuglednijih visokoškolskih ustanova u Evropi – Bečkog univerziteta za biznis i ekonomiju, a od 2009. razvija se uz podršku bečkog Impact Hub-a i Erste Fondacije. Ove godine dodjeljuje se u 15 zemalja Evrope i Sjeverne Afrike, a misija projekta je promocija društvenog preduzetništva kao šanse da mladi mijenjaju društvo u kojem žive. Suština ovakvog biznisa jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih grupa ili rješavanju problema lokalnih zajednica.

    Fondacija za nove komunikacije Dokukino realizuje Nagradu za društvene promjene (Social Impact Award) 2017. u Bosni i Hercegovini u saradnji sa Sparkasse Bank BiH, Coca Cola Hellenic Bottling Company, Američkom privrednom komorom u Bosni i Hercegovini, Ekonomskim fakultetom Univerziteta u Sarajevu, Fakultetom političkih nauka Univerziteta u Sarajevu, biznis centrom Networks, Fondacijom Mozaik, Omladinskim komunikativnim centrom iz Banjaluke i drugim partnerima.

    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) pokrenuta je po ideji Univerziteta za biznis i ekonomiju (WU) iz Beča, uz podršku Erste Fondacije i Impact Hub-a iz Beča.

  • Prijavite svoju poslovnu ideju na InnovMatch, osvojite 15.000 eura i put u Berlin

    Ako imate inovativnu ideju i način razmišljanja za koji smatrate da će promijeniti svijet, svakako je vrijeme da se prijavite na ovogodišnji InnovMatch, koji za cilj ima omogućiti svima koji žele izgraditi kvalitetna i pametna poslovna rješenja da to i učine, a najbolje ideje će se boriti za nagradni fond od 15.000 eura i put u Berlin.

    Sasvim je jasno kako se današnji svijet u svakom smislu okreće oko tehnologije. Upravo zbog toga je stvaranje poslovnih rješenja koja iskorištavaju dobre strane tehnologije jedan od najvažnijih izazova modernog poslovanja, a dobre ideje će se svakako pronaći na ovogodišnjem InnovMatchu koji podupiru SAP.io i Techstars.

    Cilj InnovMatcha jest stvaranje boljih i kvalitetnijih poslovnih rješenja spajanjem sjajnih ideja s dobrim platformama za njihovu realizaciju. InnovMatch je tako otvoren za svaku osobu iz srednje i istočne Europe koja ima kvalitetnu i inovativnu ideju koja se veže za unaprjeđenje i razvoj pametnih poslovnih rješenja.

    Za InnovMatch se tako mogu prijaviti startupi, developeri, poduzetnici i studenti iz regije kojima se u umu kuha ideja za koju misle da može promijeniti poslovanje neke tvrtke na bolje.

    Dobrom idejom do puta u Berlin

    Svi sudionici će biti opremljeni znanjima i alatima za izgradnju i skaliranje svojih ideja, a najuspješniji na završnom regionalnom događaju moći će osvojiti dio fonda od 15.000 eura koji će se podijeliti na tri sudionika s najboljim rješenjima. Glavni pobjednici također će putovati u Berlin i posjetiti tamošnji startup ekosustav.

    Prijaviti se za InnovMatch mogu svi zainteresirani slanjem vlastite videozapisa u kojem je pojašnjena ideja koja može unaprijediti poslovanje. Također, možete se odvažiti i pokušati riješiti poslovni slučaj neke od tvrtki partnera InnovMatcha koje su dostupne na službenim stranicama natjecanja.

    Prijave će biti ocijenjene od strane stručnog SAP žirija, a one najuspješnije bit će pozvane na završni regionalni događaj.

    Preuzeto sa: Netokracija

  • BOLJE SUTRA ZAHVALJUJUĆI DRUŠTVENIM BIZNISIMA!

    Program Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) uspješno se realizuje drugu godinu u Bosni i Hercegovini. Rezultat toga su desetine mladih, koji su prošli kroz direktne offline edukativne radionice i hiljade njih koji su pratili sve to – online.

    Neizmjerno nam je zadovoljstvo da predstavimo finaliste takmičenja Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award) u Bosni i Hercegovini za najbolju ideju za društveni biznis. 31 kompletna prijava je pristigla, a odabreno je sljedećih osam, za period inkubacije:

    • Zorya,
    • 4 Kutka,
    • Scan2Check,
    • OSS,
    • Paradise Food,
    • IT Agency,
    • Greenbiz,
    • Kola Popola.

    Svim finalistima će biti pružena šansa da kroz šestosedmični inkubacijski period i rad sa mentorima razviju svoju ideju i kvalifikuju se za jednu od nagrada u iznosu od 1.500 EUR-a inicijalnog kapitala i put u Beograd na Social Impact Award Summit. Čestitamo!

    Istovremeno, zahvaljujemo se svim učesnicima i učesnicama koji u ovoj tijesnoj konkurenciji nisu uspjeli da se plasiraju u dalje faze takmičenja i želimo im puno uspjeha u daljem radu. Zahvaljujemo vam se svima na povjerenju koje ste nam ukazali i posvećenosti koju ste pokazali tokom od pokretanja Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award) u Bosni I Hercegovini!

    Duboko smo uvjereni da je baš društveni biznis – biznis sa srcem – poslovni model modernog društva, u kome istovremeno dok iskreno voliš ono što radiš i radiš ono što voliš pomažeš svojoj lokalnoj zajednici i mijenjaš društvo na bolje. Zato je i naše srce puno kada ovoliko mladih u Bosni i Hercegovini dijeli sa nama istu viziju i strast!

  • Konkurs je otvoren!

    Otvorene prijave za mlade preduzetnike za program – Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) 2017.

     

    Program Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) 2017. svečano je predstavljen prošlog mjeseca, a otvorene su i zvanične prijave.  Mladi od 18 do 30 godina, koji imaju ideje za društvene biznise i žele da rade na unaprijeđenju zajednice, pozivaju se da prijave svoje projekte najkasnije do 31. maja 2017. godine.

    Cilj programa Nagrada za društevene promjene (Social Impact Award) jeste da promoviše društveno preduzetništvo, te da omogući učesnicima da uz pomoć malih i velikih preduzeća, profesionalaca i eksperata iz različitih oblasti djelovanja, pokrene vlastiti društveni biznis. Učešćem na programu mladi preduzetnici dobijaju mentorstvo, edukaciju, umrežavanje sa najvećim kompanijama u Bosni i Hercegovini, prostor za rad tokom procesa inkubacije, a na kraju projekta, najbolje najbolje ideje osvajaju početni kapital za razvoj u iznosu od 3.000 KM.

    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) promoviše znanje i praksu društvenog preduzetništva među europskim studentima i studenticama. To je najveći projekat u Europi, posvećen mladima na temu društvenog preduzetništva. Osnovan je od strane Univerziteta za biznis i ekonomiju iz Beča (WU) i Impact HUB-a.

    Ukupno 18 zemalja su članice internacionalnog projekta Social Impact Award: Austrija, Švicarska, Češka Republika, Slovačka, Rumunija, Grčka, Makedonija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Srbija, Rusija, Albanija, Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Kosovo, Gruzija, Tunis. I ove godine će mentorstvom i ekukacijom podržati više od 150 ideja za društveno preduzetništvo, od  čega će više od 60 ideja dobiti nagrade ukupne vrijednosti više od 100.000 EUR-a.

    Ovaj projekat namijenjen je promociji društvenog preduzetništva sa ciljem da mladi koji žele da pokrenu sopstvene društvene biznise dobiju potrebne alate i podršku, te direktno utiču na unaprijeđenje svojih lokalnih zajednica

  • Kick off Nagrade za društvene promjene (Social Impact Award) 2017 u BiH

    U četvrtak 22.02. u Business Centru Networks održano je otvaranje programa Nagrada za društvene promjene u Bosni I Hercegovini, namijenjenog mladima koji žele da pokrenu društveni biznis.

    Program Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) podržali su: Američka Ambasada, BTD, Networks, Coca Cola Hellenic, Fondacija Mozaik, Američka privredna komora u BiH i drugi.

    Mladim preduzetnicima, koji žele da pretvore svoje ideje u održivi biznis, obratili su se i prošlogodišnji pobjednici Social Impact Award programa, koji su uz finansijsku i mentorsku podršku razvili uspješne društvene biznise iz oblasti tehnologije, turizma, ekologije i zajednice. Oni su im prenijeli svoja iskustva i predstavli svoje biznise koji su nakon godinu dana u narednoj fazi razvoja.

    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) najveći je europski projekat, posvećen studentima i studenticama na temu društvenog biznisa. Misija projekta je promocija društvenog preduzetništva među mladim ljudima. Suština ovakvog biznisa jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih  problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih skupina ili rješavanju problema lokalnih zajednica.

    Ovaj program dio je šire inicijative Fondacije Dokukino kroz koju će nekoliko stotina mladih širom Bosne i Hercegovine i ove godine dobiti priliku da razvije  i prijavi svoje ideje. One najbolje će dobiti novčane nagrade u iznosu od 1,500 eura i internacionalnu mentorsku podršku za razvoj i pozicioniranje na tržištu.

    Za dodatne informacije o prugramu možete se obratiti na  bosnia@socialimpactaward.net ili na +387 60  319 4883

  • Mladi u BiH dobijaju novu šansu za pokretanje društvenih biznisa

    Mladi Bosne i Hercegovine i ove godine imaju novu šansu da ostvare svoje ideje, dođu do znanja i dobiju početni kapital za pokretanje vlastitog biznisa. Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award), koja se već godinama dodjeljuje širom Europe, i ove godine čeka mlade iz BiH koji imaju ideje za društvene biznise. Nagrada za društvene promjene u BIH biće predstavljena u srijedu, 22. februara od 16:00 sati u biznis centru Networks u Skenderpašinoj 1 u Sarajevu. Svi zainteresovani će imati priliku da saznaju više informacija o ovom programu i načinu na koji mogu sudjelovati u istom.

    Nagrada za društvene promjene (Social Impact Award) najveći je europski projekat, posvećen studentima i studenticama na temu društvenog biznisa. Misija projekta je promocija društvenog poduzetništva među mladim ljudima. Suština ovakvog biznisa jeste poslovanje koje donosi zaradu, ali istovremeno rješava neki od društvenih  problema, bilo da je riječ o zapošljavanju ugroženih društvenih skupina ili rješavanju problema lokalnih zajednica.

    Mladi koji imaju ideje dobiće priliku da ih predstave u nekoliko ciklusa ovog takmičenja, a tri najbolje ideje biće nagrađene edukacijom, mentorstvom u našoj zemlji, ali i inozemstvu, te početnim kapitalom. Nagrada za društvene promjene dio je šire inicijative Fondacije Dokukino kroz koju će nekoliko stotina mladih ljudi širom BiH dobiti priliku da razvije  i prijavi svoje ideje. One najbolje će dobiti resurse kako bi ih pretvorili u održive biznise koji rješavaju društvene probleme.

    Fondacija za nove komunikacije Dokukino u saradnji sa Erste fondacijom, Bečkim univerzitetom za biznis i ekonomiju, Impact HUB-om Beč, Fondacijom Mozaik, Networks-om, SIA Srbija, Američkom privrednom komorom u BiH, Coca Colom Hellenic i ostalim partnerima realizuje Nagradu za društvene promjene (Social Impact Award) 2017. u Bosni i Hercegovini.

  • SVI SU LUDI ZA DESIGN THINKINGOM.

    Šta je uopće dizajn thinking??

    Tim Brown, direktor dizajnerske tvrtke IDEO iz Palo Alta, zaslužne za popularizaciju design thinkinga, napisao je u HBR-u 2008. kako “vjeruje da design thinking potiče inovaciju i omogućuje kompaniji da odskoči i ostvari prednost na tržištu”. Rujanski HBR donosi priče iz Pepsija i Samsunga, čiji direktori opisuju kako su primijenili design thinking i kako to utječe na inovaciju. Design thinking prakticira i Apple, prva kompanija s tržišnom vrijednošću od 700 milijardi dolara, kao i Procter&Gamble kojemu je prihod narastao 101 posto otkako su, među ostalim, počeli raditi prema principima te metodologije. IDEO je upravo završio jedan od ključnih projekata u 24 godine: dizajnirali su mrežu privatnih škola u Peruu, od kurikuluma do izgleda učionica i poslovnog modela, čime su, tvrde, stvorili uvjete za jačanje srednje klase.

    Taj relativno novi koncept u biznisu u osnovi je set alata i principa koji pomažu kompanijama povećati razinu kreativnosti i inovativnosti, s čvrstim fokusom na potrošača, pronalaženje I ostvarenje njegovih još neosviještenih potreba.

    Donedavno se uglavnom koristio za dizajn proizvoda, usluga i iskustava, a sad ga menadžeri primjenjuju i na izradu strategija za promjenu cijelih kompanija kako bi izgradili sistem koji će stalno izmišljati bolja, neočekivanija rješenja za zahtjevno, dinamično i nepredvidljivo tržište.

    Da bi uspjeli, potrebne su nove vještine i sposobnosti. Wolf Ollins, londonske brending agencije, u studiji za koju su intervjuirali 43 direktora svjetskih kompanija, predviđa da će glavni direktor (CEO, chief executive officer) u budućnosti biti glavni dizajner (CDO, chief design officer).

    To je lider koji stvara okruženje koje potiče inovaciju, a radnicima omogućuje da razmišljaju i rade kao dizajneri, promatraju trendove i ljude, uočavaju izazove i prilike, eksperimentiraju i riskiraju…

    Razvoj digitalnih tehnologija mijenja navike, ponašanje i očekivanja konzumenata, omogućuje razvoj poslovnih modela kakvi su bili nezamislivi i počinje nagrizati industrije (Airbnb u hotelskoj industriji, Uber u taxi servisu ili fintech startup tvrtke u financijskoj industriji). U nestabilnom poslovnom okruženju, malo toga je danas izvjesno. Osim jednog: pravila koja su vrijedila u poslu prije 20 godina više ne funkcioniraju. I to na različitim razinama, od modela organizacije kompanije do upravljanja ljudima, od razvoja novih proizvoda do načina komunikacije s konzumentima. “Živimo u real-time svijetu u kojem se više ništa ne može sa sigurnošću predvidjeti. Organizacije ne mogu preživjeti ako se izoliraju jer su ugrožene. Ili će se promijeniti ili će umrijeti”, rekao je Brown u govoru na liderskom forumu na Yaleu u travnju 2013. Novi potrošači, generacije Y i Z, prema studijama u kojima su proučavane navike ljudi, od brendova očekuju suradnju i vezu. Odnos između kompanije i konzumenta postao je dublji od samog čina transakcije. “U ovom trenutku, najveća prilika leži u prostoru između ideje 20. stoljeća, kad su kompanije stvarale nove proizvode, a ljudi bili pasivni konzumenti, i futurističke vizije u kojoj će korisnici sami kreirati svoje, personalizirane proizvode i usluge. Taj međuprostor je suradnja između kreatora i konzumenta”, objašnjava Brown u Change by Design.

    Analitičari IBM-a, na temelju istraživanja u 1004 kompanije, ističu: “Ranije bi organizacije stavile pred potrošače proizvod ili uslugu i onda im pokušale objasniti zašto je to za njih vrijedno. Danas su konzumenti izravno uključeni u proces kreiranja”.

    A. G. Lafley, jedan od pionira design thinkinga u biznisu, svoju je strategiju u Procter&Gambleu nazvao “Konzument je šef”, Forrester govori o “eri konzumenata”, IBM o E2E ekonomiji (everyone-to-everyo-ne), a Tim Brown iznosi potrebu sklapanja participatornog društvenog ugovora s konzumentima. Design thinking zahtijeva empatiju i kolaboraciju, i dobro poznavanje konteksta da bi se kreirala rješenja koja su poželjna za konzumenta, tehnološki izvediva i poslovno isplativa.

    Design thinking timovi sastavljeni su od ljudi različitih profesija (dizajneri, antropolozi, liječnici, data analitičari, muzičari, programeri, arhitekti, marketingaši, pravnici, financijaši) kako bi svatko unio svoju perspektivu i omogućio dizajnerski, holistički pogled na izazov i dublje razumijevanje potrošača. Daleko od birokratiziranih organizacijskih silosa u kojima svatko radi svoj dio posla u skladu s uhodanim procedurama, design thinking je neuredan proces.

    U cipele potrošača ulazi se u najranijoj fazi. Design thinking timovi promatraju odnose ljudi da bi dobili neočekivani uvid ili inspiraciju. Za to koriste alate izravnih promatranja, kontekstualnih intervjua ili testiranja prototipova rješenja. Menadžer je “naučen procjenjivati”, a dizajner “promatrati i slušati”, objašnjava u Forbesu Jeanne Liedtka, bivša konzultanica u Boston Consulting Grupi i američka sveučilišna profesorica strateškog planiranja koja je svojim akademskim radom pridonijela razvoju discipline design thinkinga u biznisu. Menadžer se često oslanja na tvrde podatke, analize poslovanja iz prethodnih razdoblja ili rezultata postojećih proizvoda u kombinaciji s tradicionalnim alatima poput anketa ili fokus grupa, a dizajner pristupa holistički, promatra, sluša, obraća pažnju na emocije i detalje da dobije uvid koji će biti temelj neke buduće promjene. “U oba pristupa ključan faktor za donošenje odluka su podaci, ne intuicija.”

    Na temelju baza podataka, dizajn tim izrađuje profile konzumenata i skicira njihova iskustva s proizvodom ili uslugom da bi utvrdili bolne točke i smislili neočekivana rješenja. Rana testiranja omogućuju brzo učenje i stvaraju podlogu za sljedeće faze.

    Za razliku od tradicionalne metodologije u kojoj bi kompanija potrošila mjesece ili godine slijepo se držeći svake faze razvoja proizvoda, da bi tek na kraju, nakon gomile utrošenog novca, ljudi i vremena, saznala da to što su napravili zapravo malo kome treba, design thinking uz lean i agile pristup (u prijevodu tanak ili okretan, prilagodljiv) omogućuje kompaniji da brzo i jeftino sazna je li njihova ideja dobra i prilagodi se. Ako propadne, cijena je prihvatljiva, a kompanija bi neuspjeh trebala iskoristiti kao polugu za učenje, brzu prilagodbu i razvoj novih rješenja.

    Sve su to poznata pravila u biznisu (lean je kao menadžment metodologija derivi- ran iz modela proizvodnje u Toyoti), a pogotovo u Silicijskoj dolini, i ona su sada integrirana u novu disciplinu. Jedan od kritičara, američki dizajner Donald Norman, kaže kako je design thinking samo naziv za ,nešto što su kreativni ljudi oduvijek radili – “rušili pravila, izazivali postojeće paradigme i izmišljali novo”. Aktivnosti koje se povezuju s design thinkingom – duboko uranjanje u problem koje rezultira empatijom, kontinuirano eksperimentiranje i kritika, naglasak na pitanja – prakticiraju oduvijek, kaže, “svi veliki mislioci”. Design thinking je, po njemu, vrijedan kao podsjetnik na nešto što bi trebalo biti normalan način rada, a ne iznimka. Bruce Nussbaum, koji je od advokata postao kritičar design thinkinga, tvrdi kako su kompanije predoslovno shvatile proces i odbacile kaos, emocije, konflikt i promašaj… sve ono što je ključ kreativnosti.

    Ipak, mnoge velike organizacije vide korist u toj relativno novoj disciplini.

    Samsung je školovao stotine zaposlenika da bi mogli sagledavati izazove holistički, baš kao dizajneri, a osnovali su i Korporativni Dizajn Centar koji kreira strategije za razvoj kompanije.

    Prema studiji IBM-a i Economist Intelligence Unita iz srpnja 2015., 37 posto uspješnih svjetskih kompanija koristi model otvorene inovacije da bi ojačali vlastite kapacitete.

    Jedna od najvećih tehnoloških konzultantskih tvrtki Accenture, odlučila je akvizirati dizajn kompaniju Fjord da bi “pomogli klijentima da se transformiraju u digitalni biznis”. Još ranije Flextronics, proizvođač elektronske opreme kojemu su kupci Apple, Microsoft ili Ford, akvizirao je Frog Design. Prije dva mjeseca lansirali su softver za kolaboraciju uz pomoć kojega se stanje stvari u lancu nabave prikazuje u realnom vremenu na interaktivnim displejima u tvornicama, kompjutorima, tabletima ili na mobitelima, u cilju da pojednostave upravljanje mrežom od 14.000 dobavljača.

    Konzultantska kuća McKinsey preuzela je Lunar Design da bi povećala strateške kapacitete, a Deloitte agenciju za design thinking Doblin. Integracija design thinkinga u organizacije ne ide glatko, jer pojam dizajna više asocira na radnju davanja oblika objektima ili uljepšavanja, a manje na suočavanje s izazovima u cilju inoviranja iskustava ili sistema. Kako govori direktorica Pepsija Indra Nooyi za HBR: “Svaki put kad bih pokušala razgovarati o dizajnu u kompaniji, ljudi bi počeli govoriti o pakiranju: ‘Trebamo li ići na novu plavu boju?’. To je kao da pokušavate staviti ruž na svinju umjesto da redizajnirate svinju. Znala sam odmah da imamo problem u tome kako razmišljamo o inovaciji”.

    “Ozbiljan je posao transformirati velike organizacije”, tumači u kolumni u Forbesu Jeanne Liedtka, profesorica i advokatica design thinkinga. “Tražiti svoj put gledajući u Apple je isto kao da pokušavate prijeći rijeku kao Mojsije. Ipak većini nas za to treba most. Zato prestanimo fantazirati o magiji i posvetimo se poslu gradnje mosta.”

    U pozadini popularnosti design thinkinga je, kaže, potreba kompanija za zdravim organskim rastom. “Design thinking nije magija, nego proces stvaranja praktičnih ideja za povećanje vrijednosti, te njihova primjena na proizvode koji omogućuju tržišni rast.”

  • Sve što trebaš imati da bi bio odličan lider

     

    U nastavku teksta donosimo ti niz osobina koje trebaš posjedovati, ne samo da bi bio lider, nego da bi bio odličan lider!

     

    hands-joined-by-the-team_1150-100

    1. Fokus

    Poznato je da lideri donose važne ali teške i nepopularne odluke u svom poslu. Da bi bio dobar lider, ne smiješ se fokusirati na manje bitne stvari i ne smiješ biti ometen konkurencijom. Da bi uspio riješiti probleme i snaći se u kritičnim situacijama moraš posjedovati talent ignorisanja 😉 Inače, trivijalne stvari će te pokositi!

    Tim Ferriss, autor

    1. Povjerenje

    Vođa ulijeva povjerenje pokazujući da ima čistu viziju, pokazujući empatiju i ako je dobar trener. Kao žena lider, ponekad imam osjećaj da se moram šepuriti da bi bila cijenjena i uvažena, iako pokušavam biti ljubazna i velikodušna osoba kakva i jeste moja južnjačka duša. U timu se najbolje radi kada se stekne uzajamno poštovanje.

    Barri Rafferty, CEO, Ketchum North America

    1. Transparentnost

    Kao lider, naučio sam da je jedini način da pridobijem povjerenje svog tima, jeste da uvijek budem svoj, otvoren, ponekad naporan, ali uvijek strastven kada je u pitanju naš posao. U svakom trenutku znaju kakva je situacija u preduzeću, kakvi su planovi, baš stalno, bez iznimke. I bez iznenađenja.

    Kerri Potts, senior director of fublic relations, ESPN

    1. Integritet

    Naši zaposlenici su direktan odraz vrijednosti koje utjelovljujem ja kao vođa. Imati potrebu biti upravu, umjesto raditi ono što je ispravno, limitira naš potencijal i uzrokuje to da izgubimo veliki broj talentovanih ljudi. Ako se usredotočite na autentičnost u svojim interakcijama, to će vam se odbiti o glavu i sve ostalo povući sa sobom.

    Gunnar Lovelance, co-CEO and cofunder, Thrive Market

    1. Inspiracija

    Stigao sam u Ameriku bez ikakvog novca i stvari, osim svoje torbe za teretanu. Ali ponio sam sa sobom inspiraciju, bio sam pun uvjerenja i fantastičnih savjeta koje sam skupljao u sebi, vjerovao sam sam u sebe i bio pun nadanja i strasti.  Zato sam uvijek tu da motivišem prijatelje, poznanike, ali i nepoznate ljude na Reddit-u. Ukoliko mogu da inspirišem ljude i pružim im ruku kada im to zatreba, i više sam nego spreman da im pomognem!

    Arnold Schwarzenegger, former governor of Calofornia

    1. Strast

    Moraš voljeti ono što radiš! Ako želiš da budeš uspješan u onome što radiš, moraš se tome u potpunosti posvetiti i pustiti da te to obuzme u potpunosti. Bez obzira koliko uspješan tvoj posao može da bude, stalno moraš biti motivisan nečim, imati težnju da radiš nešto bolje i veće, ne zato što osjećaš potrebu da tako treba da radiš, već zato što je to način života.

    Joe Perez, cofounder, Tastemade

    1. Inovativnost

    U svakom sistemu sa ograničenim resursima i neograničenom ekspanzijom populacije – kao što je biznis, ili cijelo čovječanstvo – inovativnost je ključ ne samo za uspjeh nego i za preživljavanje. Inovatori su naši lideri. Te dvije stvari ne možemo razdvajati! Bilo da su inovatori u smislu razmišljanja, tehnologije, razvijanja, organizacije, ma bilo čega oni su naše rješenje za izazove.

    Aubrey Marcus, founder, Onnit

    1. Strpljenje

    Strpljenje je najbolji test za ispitivanje posvećenosti svom cilju. Put do uspjeha je uvijek težak, ali pravi lideri znaju kada pustiti a kada nastaviti dalje. Ako je tvoja vizija sama po sebi veliki poduhvat, postojaće hiljadu razloga zašto se nešto ne može desiti, uraditi. Puno stvari mora doći na svoje od finansija, korisnika, do malo sreće – da bi postigli nešto veliko.

    Dan Brian, COO, WhipClip

    1. Izdržljivost.

    Neizbježno je: naći ćeš se u stotinu nepredvidljivih i poprilično zeznutih situacija, bilo da su u pitanju greške u proračunima, neočekivani neuspjesi ili napadački neprijatelji. Da bi stoički podnijeli sve ono što vas očekuje morate unaprijed prihvatiti sve ono što bi vas moglo snaći. Trenirajte svoj um, uzmite u obzir najgori mogući slučaj i pokušajte riješiti problem – tako smo sigurni da teške situacije neće postati katastrofe.

    Ryan Holiday, author of The Obstacle is the Way

    1. Autentičnost

    Učite od drugih, čitajte autobiografije, inspirišite se , ali nikad, baš nikad nemojte izgubiti svoje ja , svoje mišljenje, i na kraju, kako donosite odluke!

    Jeremy Bloom cofounder and CEO, integrate

    1. Otvorenost uma

    Jedan od najvećih mitova jeste da su dobri lideri u biznisu pravi vizionari sa upornom odlučnošću da se drže cilja bez obzira na sve. Glupost! Istina je da lideri moraju da budu otvorenog uma u smislu da budu fleksibilni i prilagodljivi po potrebi.

    Daymond John, CEO, Shark Branding and FUBU

    1. Odlučnost

    U srednjoj školi i na fakultetu, često sam radio kao sudac na rekreacijskim košarkaškim utakmicama. Mentor koji me učio kako da vršim dužnost sudije, jednom mi je rekao: „Donesi odluku brzo, ali odlučno, glasno, jasno! Odlučno donešena odluka, pa makar ona i neispravna bila, često će dovesti do boljih dugoročnijih rezultata i jačim timom, nego donošenje odluke za koju baš i niste sigurni!“

    Scott Hoffman, owner, Folio Literary Management

    1. Personalnost

    Svi mi doprinosimo ovom svijetu  nečim posebnim i drugačijim i svi mi može namirisati kada je nešto lažno. Ako se više fokusiraš na pružanje pomoći drugima, nego traženje koristi u njima, bićeš voljeniji i cijenjeniji.

    Lewis Howes, New York Times  bestselling author of School of Greatness

    1. Osnaživanje

    Kao lider, nije lako napraviti dobar tim jer morate delegirati odgovornosti i ovlaštenja. Davanje odgovornosti nije baš jednostavno, već nekad može biti i teže nego da sami odradite zadatak, ali uz pravilan odabir, podjela zadataka te osnaživanjem članova tima uspjeh vam je zagarantovan.

    Shannon Pappas, senior vice president, Beachbody LIVE

    1. Darežljivost

    Moj glavni cilj oduvijek je bio da dam sve od sebe. Svi rastemo – kao kolektiv i kao pojedinci – kad sam ja sposoban da gradim kolektiv i kad im pomažem da napreduju kao induvidue.

    Christopher Perilli, CEO, Pixel Mobb

    1. Upornost

    Moj mentor mi je jednom rekao: „Upornost pobjeđuje otpornost“. Radom u Facebook-u, Microsoft-u , Intel-u , te započinjanjem vlastitog biznisa, naučio sam dvije stvari: Da bi postigao nešto treba ti puno vremena, ali moraš biti uporan bez obzira na sve. To je ono što ti treba da bi bio lider: Želja da ideš iznad mjesta na kojem drugi stanu.

    Noah Kagan, Chief Sumo, appsumo

    1. Komunikacija

    Ako ljudi nisu upoznati sa tvojim očekivanjima i na kraju ih ne dostignu, to nije njihov neuspjeh, nego tvoja greška. Ljudi sa kojima ja radim konstantno komuniciraju. Možda ti imaš specifične potrebe i zahtjeve, ali jako je bitno da se unutar tima ponašaš kao partner u poslu.

    Kim Kurlanchik Russen, partner, TAO Group

    1. Odgovornost

    Puno je lakše kada pripišete krivnju nekome, nego kada prihvatite odgovornost. Ali ako želite znati kako je to biti odgovoran lider, možete to naučiti od financijskog eksperta Larry Robbins-ona. Robbinson je nakon loše poslovne presude napisao jako ponizno pismo njegovim investitorima. Zatim je otvorio novi fond i povratio izgubljeni novac investitora. To je karakter, odgovornost. To nije samo preuzmianje odgovornosti, nego i ispravljanje grešaka.

     

    Preuzeto sa: Entrepreneur.com

     

Page 1 of 212