Social Impact Award (SIA) nudi svim učesnicama i učesnicima besplatnu seriju radionica za razvoj ideja i sticanje novih znanja, kao i priliku da se upoznaju sa lokalnom zajednicom društvenih preduzetnica i poduzetnika. Social Impact Award u Bosni i Hercegovini provodi Startup studio Fondacije Mozaik u suradnji sa Sparkasse bank.

Ove godine se na poziv Social Impact Award BiH 2021 prijavilo 45 društvenih poduzetnica i poduzetnika širom Bosne i Hercegovine.

Odabrano je 12 finalistica i finalista koji su razrađivali svoje ideje uz dvomjesečnu mentorsku podršku i sredstva do 500 KM za testiranje svoje ideje.

4. oktobra timovi su na Demo danu predstavili svoj dosadašnji napredak članovima komisije u sastavu:

• Dženan Šarić, Direktor Startup studija Fondacije Mozaik
• Izeta Džaltur, Voditeljica Odjela za poslovanje sa mikro i malim preduzećima Sparkasse bank
• Adela Ramić, Analitičarka za razvoj biznisa u Startup studiju Fondacije Mozaik
• Robert Ružnić, Voditelj Startup studija Bihać

Komisija je odabrala tri pobjednička tima, dok je četvrti pobjednički tim izabran glasovima zajednice. Glasanje je bilo otvoreno od 14.9. do 4.10.2021. godine.

Ovogodišnji pobjednički timovi su: 

• Calvaria – Ema Hadžić, Sumeja Hadžalić i Faruk Gutić
• HeLife – Nerina Čengić, Ajla Beća, Kanita Obhođaš, Izeta Redžepi i Hazrin Redžepi.
• EcoMoney – Maida Hodžić, Mahir Korać i Ishak Kazić
• Tuttora – Amela Jahić, Hena Musić i Hamza Čengić – pobjednici s najvećim brojem glasova zajednice

Prethodnih dana smo u loncu predstavili svih 9 ideja koje su stigle do finala. Ovdje možeš pogledati šta su timovi rekli o svojim projektima i koju poruku su poslali, zašto je baš njihova ideja zaslužila pobjedu. 

Proglašenje pobjednica i pobjednika održali smo virtualno u utorak 5.10. u 14 sati, a ceremonija je uživo prenesena naFacebook profilu Startup studija.

Uvidjevši pad u edukativnim dostignućima i rezultatima kod djece, a sve veću ljubav prema tehnolgiji Whoopedu tim odlučio je spojiti ove dvije stvari i kreirati set od 18 edukativnih igara spojenih u jednu mobilnu aplikaciju koja će u svojoj suštini biti pomagalo roditeljima i radnicima u polju prosvjete pri podučavanju i odgoju djece ali i biti izvor zabavnih trenutaka za naše mališane.

Kome je aplikacija namijenjena?

Sama aplikacija je namijenjena djeci u rasponu od 2 do 8 godina gdje će se kroz tri grupe mališani, predškolarci i školarci svaka sadržeci šest, uz pomoć stručnjaka, specijano programiranih igrica raditi na zainteresovanosti djece te njihovom akademskom napredku. Aplikacija će kroz svoje novitete, većinom socijalnog karaktera, omogućiti zabavno učenje za djecu iz različitih sfera života ali i različitih životnih priča. S obzirom da aplikacija pored inteligencije i kreativnosti velik značaj daje i odgoju, možemo reći da je aplikacija namijenjena i roditeljima kojima ce sadržaj koji kroz aplikaciju nudimo pomoći pri lakšem pristupu i radu sa djecom.

Šta su vaši planovi, kada je u pitanju razvijanje Whoopedua, u budućnosti?

Kako nam je početni “target market” Bosna i Hercegovina te zemlje u okruženju, nadamo se prvo pomaku u edukativnim rezultatima na našem području. Krajnji cilj nam je pak utjecati na edukaciju i odgoj djece na globalnom nivou, pružiti olakšan i zabavan pristup učenju svima, te biti sto jača konkurencija developerima koji ne razmišljaju o posljedicama standarnog gaminga kod mališana sto ćemo kroz koju godinu nadamo se i uspjeti.

Social Impact Award (Nagradu za društvene promjene) vam predstavlja Propulsion.

Taa-da! #SIA priča koja pokreće promjene se nastavlja! Ponosna srca i sa osmjehom na licu predstavljamo vam ovogodišnje finaliste:

1. Bio Cekeri – Proizvodnja ceker od biorazgradivog materijala
2. Boots & Bicycles – Turizam, bicikli, tradicija i mali seoski proizvođači? Može!
3. Čičoko – Proizvodnja zdravih napitaka i tinktura, prvenstveno namijenjenih diabetičarima
4. Forma – Jedinstveni brend koji okuplja male proizvođače tradicionalnih proizvoda
5. Skene – Web stranica koja će omogućiti da kultura bude dostupna svima
6. Unite – Aplikacija koja će vam pomoći da iskoristite slobodno vrijeme na pravom mjestu i sa pravim ljudima
7. Whoopedu – Whoopedu je edukativni Multiapp Startup čiji je cilj postignuti zanimljivo i brzo učenje kod djece različitog uzrasta.

Duboko smo uvjereni da je baš društveni biznis – biznis sa srcem – poslovni model modernog društva, u kome istovremeno dok iskreno voliš ono što radiš i radiš ono što voliš pomažeš svojoj lokalnoj zajednici i mijenjaš društvo na bolje.

Istovremeno, zahvalni smo svim timovima i pojedincima koji su prepoznali naš program i prijavili svoju ideju putem naše platforma, a nisu se našli na listi sedam odabranih.

SIA Tim

Ash Maurya, autor slavne knjige Running Lean o Lean Startupu zaključio je da devet od deset startupa završava neuspjehom – i to iz razloga što izrađuju krivi proizvod.

Upravo je Lean Startup metoda kojom se želi izbjeći kreiranje proizvoda kojega na kraju niko neće koristiti. Ash je naveo i nekoliko razloga koje osnivače navode na krivi put.

1. Zaljubljeni su u vlastita rješenja i ne žele ih mijenjati. Ash je tu govorio o piramidi koju čine vizija (kao temelj), strategija (kao srednji dio) te proizvod (na vrhu). No, često jurimo i prelazimo direktno na proizvod, prije no što imamo jasnu viziju i ostale dobro postavljene temelje.
2. Razvoj proizvoda staje na put. Svi žele izraditi dobre proizvode, ali kada ih krenu izrađivati, proces ne bude toliko kvalitetan. Najviše naučimo zapravo tek kad pustimo proizvod na tržište, kada i dobijemo prave povratne informacije, a tad je već kasno.
3. Korisnici ne znaju što žele. Poznato je da je Henry Ford rekao o razvoju automobila iduću rečenicu: “Da sam pitao ljude što im treba, rekli bi mi da žele brže konje”. Korisnici znaju koji je njihov problem, ali ne i rješenje, iako možda misle suprotno

Šta je Lean Canvas?

Većina je upoznata s pojmom Business Model Canvas (BMC). BMC je dijagram koji ima 9 različitih polja, koja, kad su popunjena, na najbolji način opisuju zašto određena kompanija postoji, ko su korisnici, partneri, kako se komunicira s njima, šta su ključni resursi, koji su troškovi, a na koji način se zarađuje. Ash Maurya prilagodio je BMC startupima i nazvao ga The Lean Canvas.

Lean Canvas sastoji se, jednako kao i Business Model Canvas, od 9 različitih polja, koja bi trebala opisivati cijeli poslovni model startupa. Od kojih se polja sastoji i kako se izrađuje Lean Canvas opisano je u nastavku.

Kod izrade Lean Canvasa polazi se od pronalaska korisničkog segmenta i problema koji taj segment ima. A dalje se nastavlja kroz definiranje prijedloga jedinstvene vrijednosti, zatim rješenja, kanala preko kojih će se doći do korisnika, troškova i prihoda, ključne metrike i na kraju do definiranja nepoštene prednosti. Zadnji korak je zasigurno jedan od težih.

1. Korisnički segment

Izrada Lean Canvasa počinje definicijom korisničkog segmenta kojemu rješavamo problem. Preporuka je da se za svaki korisnički segment napravi jedan Lean Canvas. Prvo je potrebno podijeliti široki korisnički segment u one manje. Iako startup gradi mainstream proizvod, potrebno je imati specifičnog korisnika u mislima. Možda je najbolji primjer Facebook, iako je danas kompanija sa milijardu korisnika, oni su počeli sa specifičnim korisnikom u mislima: Studenti s Harvarda.

Korisnik je neko ko plaća za vaš proizvod.

– Ash Maurya

2. Problem

Kad je definiran korisnički segment, napišu se top 3 problema koje ranije definirani korisnici imaju. Odlična je tehnika da se problem definira na način kako bi ga izrekao korisnik za kojeg pretpostavljamo da ima taj problem.

Uz definiciju problema potrebno je definirati još i sljedeće stvari:

• Postojeće alternative

Koje to postojeće alternative našem startupu postoje? Na primjer, koja je alternativa alatu za online kolaboraciju? Zasigurno jedna od postojećih alternativa je email, ne ulazeći ovdje u raspravu o tome koliko je ta alternativa dobra ili nije.

• Korisničke uloge

Koje će sve biti uloge korisnika u našem startupu? Na primjer kod blog platforme, kupac bi bio autor, a korisnik čitatelj.

• Tko su najraniji korisnici (Early Adopters)

Kod definicije problema i korisničkog segmenta, važnije je da definiramo najranije korisnike s kojima ćemo validirati pretpostavke, a ne one mainstream. Najraniji korisnici pomoći će kod razvoja startupa i biti će spremni odvojiti određeno vrijeme kako bi nam pomogli, budući da naš proizvod predstavlja rješenje za njihov problem.

3. Prijedlog jedinstvene vrijednosti

Unique Value Proposition (UVP) ili prijedlog jedinstvene vrijednosti, treba biti jedinstvena, jasna i uvjerljiva poruka koja izražava zašto je naš projekt ili proizvod drugačiji od drugih, što ga čini posebnim i zašto bi kupac bio spreman platiti za njega.

Prijedlog jedinstvene vrijednosti: Jedinstvena, jasna, uvjerljiva poruka koja izražava zašto ste drugačiji i vrijedni kupovine.

– Steve Blank, The Four Steps to the Epiphany

Vrlo je teško dobro definirati prijedlog jedinstvene vrijednosti, upravo iz razloga što u toj jednostavnoj i kratkoj rečenici treba biti izražena cijela bit postojanja startupa. Prijedlog jedinstvene vrijednosti trebao bi biti tako napisan da ga se kasnije može staviti kao headline na landing page. Korisnici koji prvi puta posjećuju stranicu potroše otprilike 8 sekundi na landing pageu, a upravo je prijedlog jedinstvene vrijednosti prva poruka koju ćete iskomunicirati s njima, pa je i njezina uloga da ih zadrži na stranici i potakne na veći angažman. Naravno da nije potrebno da bude odlično napisano već prvi put, jer zasigurno će biti potrebna još koja iteracija u kasnijim koracima.

Obratite pozornost i na sljedeće savjete:

• Budite drugačiji, ali isto tako budite sigurni da ta različitost predstavlja vrijednost za korisnika. Naravno da će biti lakše biti drugačiji ukoliko je otkriven problem koji stvarno muči korisnika.
• Fokusirajte se na najranije korisnike. Imajte na umu da vaš proizvod nije spreman za mainstream korisnike i da je trenutno vaš cilj pronaći i pridobiti najranije korsnike.
• Fokusirajte se na benefite koje ostvaruje korisnik. Dobar prijedlog jedinstvene vrijednosti fokusira se na benefite koje će korisnik ostvariti nakon što je koristio vaš proizvod.
• Birajte pažljivo riječi i imajte na umu njihov SEO rang.
• Odgovorite na pitanja: Šta, ko i zašto? Dakle, šta je proizvod, ko je korisnik i zašto je taj proizvod baš pravo rješenje za korisnika.
• Proučite ostale dobre prijedloge jedinstvene vrijednosti.
• Napravite “high-concept” pitch – napravite svoj pitch na primjeru već postojećeg rješenja. Npr. YouTube: “Flickr za video”. Ili tako nešto slično.

4. Rješenje

Ako smo dobro odradili prva tri koraka, na dobrom smo putu da uspijemo dobro definirati i rješenje. Ustvari da dobro pretpostavimo što bi bilo dobro rješenje za problem koji naš definirani korisnički segment ima.

S obzirom da sve što mi trenutno imamo su samo ne validirane hipoteze, nije potrebno uložiti puno vremena u detaljno definiranje rješenja. Ostavite to za kasnije, kad će te biti sigurni da je korisnik za kojeg izrađujete rješenje stvarno ima taj problem.

Povežite rješenje sa problemom što je kasnije moguće.

– Ash Maurya

5. Kanali

Paralelno s definiranjem rješenja, pristupa se i definiranju kanala kojima će se doći do korisnika. Ti kanali isto tako su samo hipoteze koje je potrebno potvrditi. Postoji puno načina na koje se može doći do korisnika, tako da će neki od njih biti primjenjiviji na početku razvoja startupa, dok će možda neki drugi biti bolji u kasnijim fazama.

6. i 7. Struktura troškova i  Tokovi prihoda

Prvo, javlja se pitanje treba li naplaćivati proizvod od prvog dana. Da, ukoliko ćete ga u budućnosti naplaćivati od korisnika. Ovo zvuči čudno još više ukoliko znamo da moramo naplaćivati MVP, za koji mnogi često pogreško smatraju da mora biti jednostavan i napola izrađen proizvod. Točno je da MVP mora biti takav proizvod koji će donijeti dovoljno vrijednosti najranijem korisniku da je on spreman za njega platiti od samog početka. Mada, s druge strane, sigurno će usporiti razvoj startupa jer će biti teže dobiti korisnike, ali ponovno oni koje se odluče dati novac, dokazali su nam već dvije hipoteze, a to je da stvarno imaju problem za koji mi stvaramo rješenje i druga je da su spremni platiti novac za rješenje tog problema. Na kraju možda najbolja opcija bi bila početi sa jednostavnim Free trial modelom cijena.

Tokovi prihoda

• validacija profila
• plaćena verzija
• lokacijski orijentirano oglašavanje

Ukoliko se želi pronaći održivi poslovni model, a što je i je cilj svakog startupa, svakako se mora voditi briga o troškovima. U početnoj fazi teže je procijeniti stvarne troškove, ali ponovno dobro ih je pretpostaviti. Recimo, troškove ljudi, hardvera i softvera, a kad se oni oduzmu od prihoda, dobiva se točka pokrića.

8. Ključna metrika

Važno je znati što mjeriti i kako interpretirati rezultate mjerenja. Metrika bi trebala sadržavati 3A. Dobar prikaz metrike dao je Dave McClure u svojoj prezentaciji Startup Metrics for Pirates.

3 A kod metrike: Actionable (povezuje specifičnu radnju koja se ponavlja sa promatranim rezultatima), Accessible (dostupna kroz npr. jednostavne resurse), Auditable (moguće je odrediti šta se nalazi iza brojeva).

-Eric Ries, StartupLessonsLearned

9. Nepoštena prednost

Ovaj dio je najteži za odrediti, zbog toga je i ostavljen za kraj. Možda ne u prvoj iteraciji, ali važno je znati što to naš startup čini različitim. Npr. insajederske informacije, prava procjena eksperata, osobni autoritet u nekom području…

Prava nepoštena prednost je nešto što ne može biti lako kopirano ili kupljeno.

– Jason Cohen, A Smart Bear

Ovo je devet koraka kod izrade Lean Canvasa. Možde zvuči jednostavno na prvu, ali vjerujem da će se zakomplicirati kad krenete u izradu. No, nemojte odustajati. Isplati se biti uporan u razvoju korisnika.

Referenca: Netokracija.net

Gotovo je sigurno da preduzetništvo svi doživljavamo na različite načine. Preduzetništvo se najčešće prepoznaje kao ekonomski fenomen, iako je ono primjenjivo na sve oblasti ljudskog ponašanja i djelovanja.

Sve do sredine 20. vijeka, uloga preduzetništva bila je poprilično podcijenjena, ali se od tada pa do danas ono sve više prepoznaje kao nezaobilazni segment razvoja savremenog društva. Iako je preduzetništvo egzistiralo u svim epohama ljudske civilizacije, ono nije jednoznačno određeno. U teoriji postoje različita poimanja preduzetništva, koja će biti predstavljena na ovom blogu kroz postove o različitim pitanjima/temama društvenog preduzetništva.

Za početak ćemo se osvrnuti na jednu od najsveobuhvatnijih definicija preduzetništva, koju je dala Evropska komisija 2003. godine u knjizi „Green paper“:

Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.

Ova definicija (kao i druge) ukazuje na multidisciplinarni karakter preduzetništva, zbog čega se tokom izučavanja ovog fenomena neminovno dotičemo pitanja iz oblasti psihologije, filozofije, menadžmenta, etike i dr. koja su od značaja za njegovo razumijevanje.

Preduzetništvo se povezuje sa preduzećima u svim sektorima privrede, kao i sa samozaposlenim osobama, od faze pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, faza rasta, prenosa ili prestanka, te ponovnog pokretanja poslovanja.

Preduzetništvo se najčešće poistovjećuje sa pokretanjem sopstvenog posla, iako se ono može primjeniti na sve nivoe preduzetničkog razmišljanja i djelovanja: na nivou pojedinca/ke, na nivou preduzeća/organizacije i na nivou društva/zajednice.

Ovim kratkim uvodom približavamo se društvenom preduzetništvu, čije razmatranje i počinje od opšteg koncepta preduzetništva. Društveno preduzetništvo je još uvijek nepoznanica za veliki broj ljudi u našoj zemlji, naročito onih koji nisu imali prilike da se susretnu sa ovim fenomenom u svojim ranijim iskustvima. Zato ćemo se u nastavku, kao i budućim postovima, detaljnije baviti osnovnim postulatima ovog pojma, a naročito njegovim praktičnim manifestacijama.

Šta je socijalno/društveno preduzetništvo?

Svako preduzetništvo ima za cilj stvaranje novih vrijednosti. Društveno preduzetništvo je specifično po tome što se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, zagađenja prirodne okoline i dr. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gdje je primarni cilj djelovanja ostvarenje i maksimizacija profita, u fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba. Stoga, društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu socijalnog i ekonomskog razvoja.

Muhammad Yunus, osnivač Grameen banke (Seoske banke) i drugih društvenih preduzeća koja su promijenila živote milionima ljudi širom svijeta i dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2006 godinu, u svojoj knjizi “Za svijet bez siromaštva” (2009) društveno preduzetništvo definiše kao bilo koje nastojanje da se pomogne drugim ljudima. Ta inicijativa može biti ekonomskog i neekonomskog, profitnog i neprofitnog karaktera.

Bill Drayton, osnivač prve globalne organizacije za društveno preduzetništvo Ashoka, je društveno preduzetništvo definisao kao preduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita.

S obzirom da ne postoji jedinstvena definicija društvenog preduzetništva, najbliža odrednica ovog pojma jeste ta da se pod društvenim preduzetništvom podrazumijevaju poslovni poduhvati koji imaju za cilj stvaranje neke društvene koristi, odnosno rješavanje nekog konkretnog problema. Najvažnija karakteristika ovih poduhvata, za razliku od klasičnog preduzetništva, jeste stavljanje u prvi plan društvene koristi kao cilja, dok su u drugom su planu ostvarivanje i uvećanje profita, koji je osnovni motiv djelovanja tradicionalnih profitnih preduzeća.

U Bosni i Hercegovini koncept društvenog preduzetništva je tek u početnoj fazi prepoznavanja. Društveno preduzetništvo je relativno nov fenomen u socijalnim i ekonomskim djelatnostima, koji obuhvata različita područja ljudskog, privrednog i društvenog djelovanja. Za ovaj oblik djelovanja često se koristi termin „socijalno preduzetništvo“, pri čemu se ovaj koncept najčešće poistovjećuje sa aktivnostima vezanim samo za pružanje socijalne pomoći. Važno je imati u vidu da je sektor socijalnih usluga samo jedno od mogućih područja aktivnosti društvenog preduzetništva. Zbog nedovoljne informisanosti i upoznatosti sa konceptom, u našim prilikama je adekvatnije koristiti termin društveno preduzetništvo, kako bi se ukazalo na širi dijapazon aktivnosti i mogućnosti koje ono otvara.

Isto tako, društveno preduzeće nije isto što i društveno preduzetništvo. Društveno preduzeće je, kao uži pojam, jedan od oblika manifestovanja društvenog preduzetništva, koje je mnogo širi pojam od društvenog preduzeća i može uključivati npr. obezbjeđivanje humanitarne pomoći siromašnim ili bolesnim ljudima i slične aktivnosti.

RAZLIKE

Društvena preduzeća su preduzeća za opšte dobro

Društveno preduzeće je preduzeće koje se osniva da bi se ostvario neki društveni cilj. Ono se razlikuje od tradicionalnih preduzeća (usmjerenih ka maksimizaciji profita) po svojoj svrsi i upotrebi ostvarenog profita. Za razliku od tradicionalnog preduzeća, društveno preduzeće investitorima ne isplaćuje profit u obliku dividendi, već ga reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili javni interes.

Društvena preduzeća su najčešće usmjerena na zadovoljenje socijalnih i/ili ekonomskih ciljeva svojih članova ili na pružanje usluga socijalno ugroženim grupama ljudi u svojoj zajednici.

Društvena preduzeća su značajni akteri socijalnog i ekonomskog razvoja na nivou Evropske unije. Prema podacima Evropske komisije, društvena preduzeća čine 10% od ukupnog broja preduzeća na nivou Evropske unije, a prisutna su u skoro svim sektorima: bankarstva, osiguranja, poljoprivrede, raznih komercijalnih usluga, zdravstva i socijalnih usluga itd. Zaposleni u socijalnim preduzećima EU čine oko 6% od ukupnog broja zaposlenih u EU. Zapažena je tendencija stalnog povećanja broja zaposlenih u ovom sektoru.

Ko su društveni preduzetnici?

Društveni preduzetnik je polazni i najvažniji subjekt društveno preduzetničkog poduhvata. To je osoba koja prepoznaje društveni problem i koristi preduzetničke principe da organizuje, kreira i vodi poduhvat sa društvenom svrhom. Bill Drayton je društvene preduzetnike okarakterisao na sljedeći način: “Društveni preduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji.”

Društvene preduzetnike karakteriše: snažna, nova ideja koja može promijeniti sistem, kreativnost, „revolucionarski“ potencijal, preduzetnički kvalitet i moral, a sve u svrhu ostvarenja svoje vizije društva, vizije s kojom je preduzetnik/ca povezan/a sve dok je ne ostvari.

Društvene preduzetnike pokreće želja da pomognu drugim ljudima i poboljšaju uslove života u svojoj zajednici ili svijetu. To su osobe koje se po svojim moralnim i etičkim karakteristikama izdižu iznad prosjeka, vizionari posvećeni rješavanju društvenih problema. Društveni preduzetnici su osobe koje svoje ideje i energiju koncentrišu na rješavanje problema zanemarenih i socijalno ugroženih grupa u društvu, koji nemaju finansijskih sredstava niti političke moći da sami mijenjaju svoju socio-ekonomsku situaciju.

Aktivni su u organizacijama civilnog društva, ali isto tako rade u privatnom i javnom sektoru, ostvarujuću značajan uticaj na društvo. Često pokreću društvena preduzeća, u kojima pronalaze prostor za ostvarenje svojih zamisli.

Izvor: Dimenzijaopus

Ako imate inovativnu ideju i način razmišljanja za koji smatrate da će promijeniti svijet, svakako je vrijeme da se prijavite na ovogodišnji InnovMatch, koji za cilj ima omogućiti svima koji žele izgraditi kvalitetna i pametna poslovna rješenja da to i učine, a najbolje ideje će se boriti za nagradni fond od 15.000 eura i put u Berlin.

Sasvim je jasno kako se današnji svijet u svakom smislu okreće oko tehnologije. Upravo zbog toga je stvaranje poslovnih rješenja koja iskorištavaju dobre strane tehnologije jedan od najvažnijih izazova modernog poslovanja, a dobre ideje će se svakako pronaći na ovogodišnjem InnovMatchu koji podupiru SAP.io i Techstars.

Cilj InnovMatcha jest stvaranje boljih i kvalitetnijih poslovnih rješenja spajanjem sjajnih ideja s dobrim platformama za njihovu realizaciju. InnovMatch je tako otvoren za svaku osobu iz srednje i istočne Europe koja ima kvalitetnu i inovativnu ideju koja se veže za unaprjeđenje i razvoj pametnih poslovnih rješenja.

Za InnovMatch se tako mogu prijaviti startupi, developeri, poduzetnici i studenti iz regije kojima se u umu kuha ideja za koju misle da može promijeniti poslovanje neke tvrtke na bolje.

Dobrom idejom do puta u Berlin
Svi sudionici će biti opremljeni znanjima i alatima za izgradnju i skaliranje svojih ideja, a najuspješniji na završnom regionalnom događaju moći će osvojiti dio fonda od 15.000 eura koji će se podijeliti na tri sudionika s najboljim rješenjima. Glavni pobjednici također će putovati u Berlin i posjetiti tamošnji startup ekosustav.

Prijaviti se za InnovMatch mogu svi zainteresirani slanjem vlastite videozapisa u kojem je pojašnjena ideja koja može unaprijediti poslovanje. Također, možete se odvažiti i pokušati riješiti poslovni slučaj neke od tvrtki partnera InnovMatcha koje su dostupne na službenim stranicama natjecanja.

Prijave će biti ocijenjene od strane stručnog SAP žirija, a one najuspješnije bit će pozvane na završni regionalni događaj.

Preuzeto sa: Netokracija