• Sve što trebaš znati o društvenom preduzetništvu

    Gotovo je sigurno da preduzetništvo svi doživljavamo na različite načine. Preduzetništvo se najčešće prepoznaje kao ekonomski fenomen, iako je ono primjenjivo na sve oblasti ljudskog ponašanja i djelovanja.

    Sve do sredine 20. vijeka, uloga preduzetništva bila je poprilično podcijenjena, ali se od tada pa do danas ono sve više prepoznaje kao nezaobilazni segment razvoja savremenog društva. Iako je preduzetništvo egzistiralo u svim epohama ljudske civilizacije, ono nije jednoznačno određeno. U teoriji postoje različita poimanja preduzetništva, koja će biti predstavljena na ovom blogu kroz postove o različitim pitanjima/temama društvenog preduzetništva.

    Za početak ćemo se osvrnuti na jednu od najsveobuhvatnijih definicija preduzetništva, koju je dala Evropska komisija 2003. godine u knjizi „Green paper“:

    Preduzetništvo je način razmišljanja, odnosno proces stvaranja i razvijanja ekonomskih aktivnosti kombinovanjem rizika, kreativnosti i inovativnosti uz pouzdanu upravljačku strukturu unutar nove ili postojeće organizacije.

    Ova definicija (kao i druge) ukazuje na multidisciplinarni karakter preduzetništva, zbog čega se tokom izučavanja ovog fenomena neminovno dotičemo pitanja iz oblasti psihologije, filozofije, menadžmenta, etike i dr. koja su od značaja za njegovo razumijevanje.

    Preduzetništvo se povezuje sa preduzećima u svim sektorima privrede, kao i sa samozaposlenim osobama, od faze pripreme za pokretanje poslovne aktivnosti, faza rasta, prenosa ili prestanka, te ponovnog pokretanja poslovanja.

    Preduzetništvo se najčešće poistovjećuje sa pokretanjem sopstvenog posla, iako se ono može primjeniti na sve nivoe preduzetničkog razmišljanja i djelovanja: na nivou pojedinca/ke, na nivou preduzeća/organizacije i na nivou društva/zajednice.

    Ovim kratkim uvodom približavamo se društvenom preduzetništvu, čije razmatranje i počinje od opšteg koncepta preduzetništva. Društveno preduzetništvo je još uvijek nepoznanica za veliki broj ljudi u našoj zemlji, naročito onih koji nisu imali prilike da se susretnu sa ovim fenomenom u svojim ranijim iskustvima. Zato ćemo se u nastavku, kao i budućim postovima, detaljnije baviti osnovnim postulatima ovog pojma, a naročito njegovim praktičnim manifestacijama.

    Šta je socijalno/društveno preduzetništvo?

    Svako preduzetništvo ima za cilj stvaranje novih vrijednosti. Društveno preduzetništvo je specifično po tome što se bavi prepoznavanjem i rješavanjem društvenih problema kao što su socijalna isključenost, siromaštvo, nezaposlenost, zagađenja prirodne okoline i dr. Za razliku od tradicionalnog preduzetništva, gdje je primarni cilj djelovanja ostvarenje i maksimizacija profita, u fokusu društvenog preduzetništva je zadovoljenje društvenih potreba. Stoga, društveno preduzetništvo predstavlja značajnu pokretačku snagu socijalnog i ekonomskog razvoja.

    Muhammad Yunus, osnivač Grameen banke (Seoske banke) i drugih društvenih preduzeća koja su promijenila živote milionima ljudi širom svijeta i dobitnik Nobelove nagrade za mir za 2006 godinu, u svojoj knjizi “Za svijet bez siromaštva” (2009) društveno preduzetništvo definiše kao bilo koje nastojanje da se pomogne drugim ljudima. Ta inicijativa može biti ekonomskog i neekonomskog, profitnog i neprofitnog karaktera.

    Bill Drayton, osnivač prve globalne organizacije za društveno preduzetništvo Ashoka, je društveno preduzetništvo definisao kao preduzetništvo s etičkim integritetom u cilju maksimiziranja društvene vrijednosti, a ne privatne vrijednosti ili profita.

    S obzirom da ne postoji jedinstvena definicija društvenog preduzetništva, najbliža odrednica ovog pojma jeste ta da se pod društvenim preduzetništvom podrazumijevaju poslovni poduhvati koji imaju za cilj stvaranje neke društvene koristi, odnosno rješavanje nekog konkretnog problema. Najvažnija karakteristika ovih poduhvata, za razliku od klasičnog preduzetništva, jeste stavljanje u prvi plan društvene koristi kao cilja, dok su u drugom su planu ostvarivanje i uvećanje profita, koji je osnovni motiv djelovanja tradicionalnih profitnih preduzeća.

    U Bosni i Hercegovini koncept društvenog preduzetništva je tek u početnoj fazi prepoznavanja. Društveno preduzetništvo je relativno nov fenomen u socijalnim i ekonomskim djelatnostima, koji obuhvata različita područja ljudskog, privrednog i društvenog djelovanja. Za ovaj oblik djelovanja često se koristi termin „socijalno preduzetništvo“, pri čemu se ovaj koncept najčešće poistovjećuje sa aktivnostima vezanim samo za pružanje socijalne pomoći. Važno je imati u vidu da je sektor socijalnih usluga samo jedno od mogućih područja aktivnosti društvenog preduzetništva. Zbog nedovoljne informisanosti i upoznatosti sa konceptom, u našim prilikama je adekvatnije koristiti termin društveno preduzetništvo, kako bi se ukazalo na širi dijapazon aktivnosti i mogućnosti koje ono otvara.

    Isto tako, društveno preduzeće nije isto što i društveno preduzetništvo. Društveno preduzeće je, kao uži pojam, jedan od oblika manifestovanja društvenog preduzetništva, koje je mnogo širi pojam od društvenog preduzeća i može uključivati npr. obezbjeđivanje humanitarne pomoći siromašnim ili bolesnim ljudima i slične aktivnosti.

    RAZLIKE

    Društvena preduzeća su preduzeća za opšte dobro

    Društveno preduzeće je preduzeće koje se osniva da bi se ostvario neki društveni cilj. Ono se razlikuje od tradicionalnih preduzeća (usmjerenih ka maksimizaciji profita) po svojoj svrsi i upotrebi ostvarenog profita. Za razliku od tradicionalnog preduzeća, društveno preduzeće investitorima ne isplaćuje profit u obliku dividendi, već ga reinvestira u proširenje i razvoj kapaciteta samog preduzeća ili javni interes.

    Društvena preduzeća su najčešće usmjerena na zadovoljenje socijalnih i/ili ekonomskih ciljeva svojih članova ili na pružanje usluga socijalno ugroženim grupama ljudi u svojoj zajednici.

    Društvena preduzeća su značajni akteri socijalnog i ekonomskog razvoja na nivou Evropske unije. Prema podacima Evropske komisije, društvena preduzeća čine 10% od ukupnog broja preduzeća na nivou Evropske unije, a prisutna su u skoro svim sektorima: bankarstva, osiguranja, poljoprivrede, raznih komercijalnih usluga, zdravstva i socijalnih usluga itd. Zaposleni u socijalnim preduzećima EU čine oko 6% od ukupnog broja zaposlenih u EU. Zapažena je tendencija stalnog povećanja broja zaposlenih u ovom sektoru.

    Ko su društveni preduzetnici?

    Društveni preduzetnik je polazni i najvažniji subjekt društveno preduzetničkog poduhvata. To je osoba koja prepoznaje društveni problem i koristi preduzetničke principe da organizuje, kreira i vodi poduhvat sa društvenom svrhom. Bill Drayton je društvene preduzetnike okarakterisao na sljedeći način: “Društveni preduzetnici nisu zadovoljni dijeljenjem ribe ili učenjem drugih kako se peca. Oni se jednostavno neće smiriti sve dok ne provedu revoluciju u ribarskoj industriji.”

    Društvene preduzetnike karakteriše: snažna, nova ideja koja može promijeniti sistem, kreativnost, „revolucionarski“ potencijal, preduzetnički kvalitet i moral, a sve u svrhu ostvarenja svoje vizije društva, vizije s kojom je preduzetnik/ca povezan/a sve dok je ne ostvari.

    Društvene preduzetnike pokreće želja da pomognu drugim ljudima i poboljšaju uslove života u svojoj zajednici ili svijetu. To su osobe koje se po svojim moralnim i etičkim karakteristikama izdižu iznad prosjeka, vizionari posvećeni rješavanju društvenih problema. Društveni preduzetnici su osobe koje svoje ideje i energiju koncentrišu na rješavanje problema zanemarenih i socijalno ugroženih grupa u društvu, koji nemaju finansijskih sredstava niti političke moći da sami mijenjaju svoju socio-ekonomsku situaciju.

    Aktivni su u organizacijama civilnog društva, ali isto tako rade u privatnom i javnom sektoru, ostvarujuću značajan uticaj na društvo. Često pokreću društvena preduzeća, u kojima pronalaze prostor za ostvarenje svojih zamisli.

     

     

     

    Izvor: Dimenzijaopus

Leave a reply.